str: 
|
str: |
|
Časopis
Ambalaža - br.__ Digitalno tiskarstvo i XML tehnologija Prof. Dr. Sc.Vilko Žiljak Grafički fakultet, Zagreb 1. Uvod Zadnje predavanje završio sam riječima: «Sazrela je potreba šireg gledanja na ciklus koji obuhvaća tisak, doradu, izdavaštvo, grafičku pripremu te arhive slika i sadržaja tiskanog proizvoda. Iskorištavnje svih tiskarskih kapaciteta, organizacija i dizajnerskih izvora, a koji su raznorodno zasnovani, objedinjava se XML tehnologijom. Kako se svakim danom pojavljuju nove rutine pa i cijeli jezici u XML okruženju, očekujemo standardizaciju s ciljem da se tisak odvija svugdje, na svakom mjestu i u svako vrijeme. Pred nama je potpuno otvorena globalna tiskara.» Drupa 2004 biti će u znaku XML-a (eXtensible Markup Language) i njegove Sheme JDF (Job Definition Format) kao put potpune integracije u tiskarstvu. Zbog toga se u ovom eseju bavimo značajkama digitalnog tiska, pokterom CIP4 i nužnošću uvođenja široke izobrazbe XML tehnologije. Ideja tiskarstva mora doživjeti nov procvat u sinbiozi sa informatičkom tehnologijom. Tisak dobiva «globalnu krinku» jer se s njime bave stručnjaci različitih struka koji zbog svog specifikusa nameću potrebu iznalaženja novih rješenja, novih primjena, novih integracija, novih patenata. Tako gledana masovnost tiskarske prakse traži snažne novosti u postavljanju standarda, komunikaciji, otkrivanju novih materijala, otkrivanju novih digitalnih tiskarskih tehnika, vođenju tiskarskog procesa oslonjeno na ekspertna znanja različitih struka. 2. Digitalno tiskarstvo Računarska i informatička tehnologija proširuje tiskarstvo i omogućuje bujanje novih ideja na poslove koji su posve novi a koje staro ustrojstvo tiska nije dozvolilo primjenjivati. Razrada individualiziranog tisk (IP) će promijeniti tisak mnogih proizvoda kao naprimjer: kataloga, bošura, spijalizirane literature, tisak znanstvene literature posebno u zemljama sa manjim brojem stanovnika. IP će morati puno raditi na automatizaciji preloma. Sakupljaju se biblioteke uspješnih preloma sa pokušajima uvođenja standarizacije što je pak u suprotnosti sa individualizacijom. Biblioteke pravila preloma se same stvaraju, umnožavaju, modificiraju, traže automatska rješenja kako bi se povečala iskoristivost strojnih i ljudskih resursa. Web pretraživaći nude gotova rješenja prema algoritmima koji su «najuspješniji», koji se traže u zadnje vrijeme, koji su in. Kao moda odjeće, nastje i moda individualnog rješenja tiskom. Diskusija o ndividualiziranom tisku (IP) najprije nas podsjeti na svoju uspješnicu: u izradi dokumenata omogućio je IP da se na njima nađe digitalna slika koju je «nemoguće odlijepiti i zamijeniti». Individualizirani tisak je pojava koje je sa Xeikonom, naprimjer, prije deset godina najavila novo poglavlje u «graphic art». Nažalost, tiskari nisu spremni preuzeti takove poslove bez oslonca na kompjuterske programere a koji od tog posla danas još rade «veliku misu». Nova tiskarska poduzeća koja su u potpunosti orjentirana na digitalni tisak, spretnija su u preuzimanju tog posla premda su samo neka sposobna organizirati kompleksne projekte kao, naprimjer, masovne igre na sreću ili B2B katalozi. Variable Data Printing (VDP) je pojam koji se više susreće u ovom segmntu. Premda se konvencionalne tiskarske kuće imaju VDP samo zato da ne daju usluge individualizacije izvan svoje tiskare ipak su spremne učestvovati u istraživačkim projektima koji imaju pretnziju odgovoriti na pitanja: koje je to tržište za VDP i koje primjene su profitabilne, koja tehnologija je više ili manje ospješna za ciljani zadatak, tko su proizvođaći printera i boja optimalni, kada završava konvencionalni tisak a kada počinje digitalni sa individualizacijom, kakva je razina čitljivosti softverskih instrukcija i njegova jednostavnost u upotrebi. Individualizirani tisak poistovječuje se i sa tiskom «na zahtjev» i tiskom u «jednom primjerku» kakav se organizira preko «digitalnog kioska». Ovaj pak zadnji primjer je u sprezi sa internetom gdje se glavnina tiska odvija izvlačeći tiskovinu iz baza podataka: e-novine, e-knjige, e-časopisi. Imat ćemo sve veći rast individualnog, pojedinačnog tiska koji dolazi kao naprimjer katalozi iz robnih kuća, proizvođača skupih proizvoda, a sve to zbog kompjuteriziranog praćenja kupaca. Možemo zbog toga očekivati osnivanje posebnih agencija koje će proizvoditi individualizirane novine i dostavljati ih određenom krajnjem kupcu. Takva mušterija će se predplatiti na samo osobnu temu kao naprimjer «likovna kritika iz svih dnevnih novina tog dana» jer ga drugo ne zanima. Pojedinci bi se mogli predplatiti na pregled sporta, crne konike, burzovnih izvještaja, politike srdnejg istoka i mnogih drugih tema sa stupnjem širine koja bi se programirala posebno za određenog čovjeka. Dolazi do vremna prepoznavanja «osobe kupca» i prodavača preko dobro organiziranih rlacionih baza podataka. U tom segmentu se je na vrijeme pojavio XML pokret koji će omogućiti da se elektroničkim putem kranji kupac virtualno dovuće do tiskarskog stroja. Krajnji kupac je dinamička transakcija o kojoj će morati voditi brigu svi u lancu uspješnje prodaje, ponude i neposredne proizvodnje. Mnoge teme individualizacije će se rješavati samo Interntom. Industrija tiskarstva ne smije propustiti šansu i ne osvojiti nova tržišta individualiziranog tiska budući da je već udomačila XML tehnologiju u svim razinama – od instrumentalnih podataka iz procesa tiska do najsenzibilnijih dijelova tržišta. XML tehnologij postaje bitni pokretač masovnog prilgođavanja tiskastva suvrmenoj okolini. Infomacijska thnologija dopušta individuama da kroz digitalni tisak kreiraju vlastiti proizvod te im pruža šansu vlastite kreacije. Digitalno tiskarstvo i novi mediji jako su motivirajuće srdstvo masovnog osmišljanja novog grafičkog proizvoda. Tsikarstvo u budućnosti ulazi u nov prostor i nije, kako se mislilo, na zalazu metoda širenja infomacija, već u ekspanziji sa njraznovrnijim primjenama. Digitalno tiskarstvo ima najbolji primjer na području tiska na ambalaži kao novost koja nije ni najmanje ugrozila postojeće tehnologije. Digitalno tiskarstvo je samo unaprijedilo, upotpunilo neke praznine. S druge strane, digitalno tiskarstvo je centar aktivnosti uspješne automatizacije i največi pokretač razvoja onih aktivnosti koje provodi CIP4 konzorcij. Sam po sebi, digitalni tisak uključuje suvremenu računarsku prisutnost pa je bilo jednostavno osmisliti razvoj onoga što dolazi pod nazivom JDF. 3. Automatizacija i standardizacija u tiskarsvu Među tiskarima se pojavila nervoza oko investicijskih koraka novih tehnologija. Tiskari u prvom redu razmišljaju o dograđivnju novih elektroničkih komponenti na postojeće instalacije. Shvatili su da je neizbježno promijeniti tehnologiju izrade ofset ploča i u velikom su zamahu kupnje CTP uređaja. Nakon deset godina sumnjičavog gledanja na digitalni tisak, tiskari svačaju da treba imati takove uređaje jer su oni u mogućnosti rješiti spcifične zahtjeve: individualizacija, pokusne naklade, primjena novih otisaka kao na primjer tisak velikih fomata, tisak na nestandardnim materijalima. Tiskare razmišljaju na spor način o novim investicijama. Njihova opreznost se vidi iz skromno postavljenih kritrija. Najprije, tiskare bi doradile postojće stojeve automatikom i dodacima za poseban tisak, nadalje, vidjevši uspješnost susjeda u nabavci CTP-a i one se odlučuju na takav korak. Treće, budući da je uspješno završila era kompjuterizirane pripreme sa primjenom puno boja, tiskare se opremaju sa jako proširenim multitiskom. Nasuprot ovim skromnostima, smjeliji kriterij bi bio: Ivnestiranje u novu opremu imat će uspjeha jedino ako je u njoj dobro definiran odnos sa XML (JDF) tehnologijom. Razvoj komunikacijskih sustava u tiskarstvu kreće u postavljanju JDF-a (Job Definition Format) koji ima cilj kreiranja niza protokola integracije i automatizacije za opis tiskarskih poslova. Koristi se mrežna transmisija, upravljanje tiskarskim strojevima te procesi koji uključuju komercijalni industrijski softver. Namjera JDF-a je stvoriti okolinu za “online” tiskarstvo koje objedinjuje tehnički aspekt, funkcionalni, strukturni i poslovni. U diskusije o definiranju i sadržaju JDF-a uključeni su i “krajnji korisnici” koji u taj razvoj uguravaju ona promišljanja koja će rješenju JDF-a dati i praktičnost. JDF sa računarskim integriranjem tiskarske proizvodnje (Computer Integrated Manufacturing CIM) teži kompletnoj integraciji i automatizaciji svih proizvodnih procesa. JDF nije danas sam po sebi opće primjenjeno rješenje već sustav kojeg treba izgraditi i prilagoditi svakoj situaciji posebno. Razvoj softvera ostaje individualno prilagođavanje proizvodnji specifičnoj za svaki proizvodni kapacitet. Cjelokupan softver je pripremljen za XML baze podataka koje peuzimaju instrumentalne i programske podatke. To objedinjuje radne tokove sedam podprocesa: grafički dizajn, tipografsko oblikovanje, reprofotografske obrade slika, izradu tiskovne forme, podešavanje tiskarskog stroja, kontrole otiska i vođenje tiska. Svi ovi parametri određuju se već u odjelu grafičke pripreme i prenose se medijem (disk) od odjela do odjela, od uređaja do uređaja. Dobra i čvrsta karakteristika JDF-a je potpuna baziranost na XML-u (*3) (www.w30rg/TR/REC-xml) čime se osigurava potpuna fleksibilnost s obzirom na budući razvoj. XML najdjelotvornije podržava Internet i Intranet primjene a baš to je osnova komunikacije unutar i izvan tiskare. Integration of Procesess in Prepres, Press and Postpres = CIP4, otvara zbog toga nove odjele kako po temi rada, interesu, razinama utjecaja odlučivanja tako i ocjenjivanja novih tiskaskih tehnologija. Potrebna je široka suradnja svih koji promišljaju standardizaciju i integriranu tiskarsku proizvodnju. JDF je u kratkom vremenu postala internacionalno cijenjena tema. Premda smo sada na konceptualnoj razini standardizacije, imena članova CIP4 (*4) konzorcija su garancija da se novim projektima integracije treba priključiti. Konzorcij CIP4 angažirao je gotovo sve institute i razvojne centre, posebno u Evropi, za školovanje svake teme grafičke industrije. Najagresivnije kompanije su: Fujifilm Electronic Imaging, Agfa, Printcafe Software, Inc., Heidelberger Druckmaschinen AG, Best GmbH, Wohlenberg, Graphics Microsystems, Fraunhofer IGD, Eltromat Polygraph, Koenig & Bauer AG, Neposredno sada, nude se aktualne teme: Poboljšanje tijeka rada u pripremnoj fazi; Pokusni otisci i standardizacija color managementa u daljinskom upravljanju tiskom; Kontrola i upravljanje uvezom knjige, Vođenje dokumentacijskog informatičkog sustava u tiskarskoj produkciji, Sustavni tijek rada u grafičkoj pripremi; Automatsko mrežno upravljanje bojom za visoke naklade; Automatika e-mreže u novinskom tisku, Softverski prevodioci za PPF; Boja u tisku i završnim procesima. Konzorcij CIP4 postavio si je zadatak. Integracije cjelokupne grafike proizvodnje a ne samo pojedinanih područja. Tisak na ambalaži ima svoje specifinosti i unutar takvog zadatka postoji potreba vodoravnog gledanja na tehnike tiska a s ciljem povečanja efikasnosti putem automatizacije. Gotovo su prisutne sve tehnike tiska i u tisku ambalaže govori se kao najkompleksnijoj grafičkoj primjeni. Jezik XML-a počinje sa formiranjem rječnika i kuharice (cookbook) za određenu struku. U JDF-u, XML Shemi tiskarstva, koji se razvija već pet godina nisu se niti izdaleka završili niti riječnik niti «kuharica». Nisu se približili kraju popunjavanja svoje baze pojmova o procesima, materijalima, metodama, opremi te drugim poglavljima iz tiskarske klasifikacije. Do sada je definirano osamdesetak procesa kao naprimjer «imposition», «RIPing» «approval» te dvjestotinjak logičkih i fizičkih akcija. Tako organizirani pristup stvaranja jezika tiskarstva vodi ka standardizaciji. Optimalizacija traži definiranje okvira prostora u kojem se krećemo te prilagođavanje podataka uvjetima njihovog kolanja između sustavima. Stvara se rječnik kao zajednička baza za razvoj JDF-a, jezika radnih tokova (workflow) i njihove integracije. Ne može doči do integracije proizvodnje i primjene JDF-a ako proizvodno povezujemo moderni digitalni i visoki tisak na primjer a da ne provedemo računarsko upravljanje u tim drugim tehnikama. To ipak trebaju ponuditi proizvođai te stare opreme kako se ne bi razvoj softvera i hardvera izrađivao unikatno. Tisak na ambalaži će još dugo koristiti strojeve u kojima su integrirane linije najraznorodnijih tehnologija - od čelikotiska do sitotiska na primjer. Isti ovi proizvoai nude novu opremu koja je potpuno u sustavu priključivanja na JDF tehnologiju i digitalni tisak. Shvatili su to najveći proizvođači opreme pa su se udružili u promišljanjima o integraciji grafičkog sustava osnovavši konzorcij CIP4 koji postavljaju na JDF-u kao bazi upravljačkog informacijskog sustava. Integrira se MIS, slikovno i tekstualno procesiranje, pokusno otiskivanje, tisak, dorada i ekspedit. 4. Marketing i dizajn Upravljanje tiskarskom proizvodnjom podrazumijeva koptiranje produkt dizajnera koji je osmislio grafički proizvod s ciljem da bude prisutan u tisku u realnom vremenu. Predlaže se veoma uska suradnja i mnogo otvoreniji, kooperativniji odnos između tiskara, produkt dizajnera i krajnjeg kupca. Nadzor procesa izvedbe postaje standard. Dizajneri daju nov doživljaj, nov format, opremanje i uvez, prerađuju publikaciju u elektroničku varjantu. Elektronička WWWeb tipografija utjecat će na oblikovanje u tiskarstvu. Moderan čitaoc očekuje da se dobra tipografska rješnja drugih medija nađu i u tiskarskoj primjeni. Govorimo o novom aranžmanu, o novom ritmu tipografije, novom načinu čitanja knjige. Fleksibilnost elektroničkih medija razbija stara gafička pravila. Novo oblikovanje je potaknuto suvremenim instrumentima: digitalni tiak, digitalna kamera, sotver a stohastičkim elemenima, raskoš filtera za simulaciju realnih vizualnih pojava, kreiranje novih vrijednosti likovnog izraza. Digitalni tisak omogućuje eksperimentiranje s tržištem, ispitivanje odziva na pojavu novog djela, izvedbu naklade koja neće upropastiti izdavača. Simulacija publicirnja, tiska, plasmana sa starim otiscima daje čvršči dokaz uspješnosti i test za rizika nego teoretsko ispitivanje tržišta. 5. WebPoskok, projekt napretka digitalne kulture u tiskarstvu Ambiciozni projekt «WebPoskok» (Web Programsko Orijentirani Sustav Komponenata za Otvorenu Komunikaciju, autori V.Žiljak, K. Pap) je projekt izrade XML-u baziranih programskih komponenata za stvaranje internet komunikacije za postojeće relacione baze podataka (Informix, DB2, Microsoft SQLServer, Oracle), njihovu međusobnu komunikaciju i komunikaciju s web aplikacijama i web servisima. WebPoskok se razvija za tiskarsku i informatičku primjenu. WebPoskok koristi suvremene XML tehnologije postavljene kao industrijski standard: XQuery, XPath, XMLSchema, XSL/XSLT/XSL-FO, JDF, SOUP, WSDL i Web Service. Projekt WebPoskok omogućiti će koegzistenciju starih i novih baza podataka i njihovo međusobno povezivanje uz optimalnu investiciju u hardver i softver. WebPoskok ima namjeru doprinjeti razvoju standarda za informatizaciju i automatizaciju industrijskih procesa i dokumenata u Internet okruženju. WebPoskok projekt ima cilj postizanja zadatka; da se informacija iz bilo kojeg dijela tiskarskog pogona te iz baze podataka može dobiti svugdje, u svako vrijeme i na svakom mjestu. Obuhvaćaju se područja kalkulacije, prećanja zalihama, upravljanje i kontrola radnih tokova. WebPoskok ima pretenziju da promovira i ponudi nove alate u XML okruženju za tiskarstvo kako bi o što kraćm vremnu ušli u široku primjenu XML-izacije. WebPoskok respektira sve značajke XML tehnologije s ciljem da se uključi u tokove internacionalizacije medija te u nezavisno elektroničko publiciranje. Kreiranjem XML zapisa nismo obavezni se opterečivati o namjeni tih podataka. WebPoskok grupe izučavaju razmjenu podataka među međusobno drugačijim primjenama i operativnim sustavima, razmjenu dokumenta među različitim bazama podataka. Morat ćemo prihvatiti činjenicu da će zbog jednostavnosti prirode XML-a on biti brzo prihvaćen a to će silno promjeniti sadašnje tiskarsko ustrojstvo. WebPoskok ima najžešći razvoj na osmišljavanju Shema za svaku akciju manipulacije sa podacima. Sheme su «Web filtreri»; s jedne strane spremaju informacije u postojeće baze ili formiraju svoje stalne ili privremene XML forme, a s druge strane, preko namjenskih Shema se povlače podaci iz različitih izvorišta u jedinstven privremeni dokument kao podloga tehnologijama za prikaz, najčešće, dinamičkih izvještaja. 6. Zaključak Budućnost tiskarstva uključuje i forsira XML tehnologiju, digitalno tiskartvo, individualnost tiskarskog proizvoda, integraciju cijele proizvodnje od prepress, press, postpress and delivery processes. XML tehnologija se stavlja na vrh diskusije jer je ona ta kroz čije ideje će se objediniti promjene, razvoj a time odrediti budućnost tiskarstva. Informacijskla thnologija dopušta individuama da kroz digitalni tisak kreiraju vlastiti proizvod. Digitalni tisak, kao novi medij, jako je motivirajuće srdstvo masovnog dizajniranja grafičkog proizvoda. WebPoskok razrađuje metode masovnog ućenja XML principa kroz mnogobrojne primjere i pilot rješenja realnih tiskarskih projekata. Bez izučavanja XML tehnologije i bez prakticiranja pisanja vlastitih jezika za XML već u prvom semestru u školi ili na studiju koji u naslovu imaju pojmove «tisak, informacija, računala, grafika» neće se stiči apsolvirati gradiva sa suvremenom orjentacijom u tiskarstvu. XML se treba ugraditi u sve kolegije. Ne smiju s preskočiti naslovi: DTD (Document Type Definition), DOM (Document Object Model), JDF (Job Description Format), XSLT, PPF (Print Production Format), PJTF (Portable Job Tickets Format), CIP4 (Processes in Prepress, Press and Postpress), PDF, JMF (Job Messaging Format), PPML (Personalized Print Markup Language) Tiskarstvo u budućnosti ulazi u nov prostor i nije, kako se mislilo, u zalazu razvoja, već u ekspanziji najraznovrsnije primjene koja se bez informacijske tehnologije nije mogla naslutiti. Temeljni principi konvencionalnog tiskarstva sa strogim klasifikacijama tiskarskih tehnoligija, nomenklaturama zanimanja, međusobno nekompatibilnih tehnikama, ruše se pred najezdom digitalnih tehnologija a zbog ćega se otvaraju multitiskarske primjene, višestruke integracije u svim fazama izrade grafičkog proizvoda. Informacije o planiranju budućih promjena u tiskarstvo dostupna su preko Interneta a ona su inicijatori ideja o razvojnim pravacima i patnatima u cilju ekspanzije tiskarskih metoda i tehnologija. Svjetsko bistrenje kroz polemike o budućnosti tiskarstva rastvara konvencionalni tisak uvodeći znanja drugih fundamntalnih istraživanja u središte tiskarske industrije. Prof. Dr. Sc.Vilko Žiljak Zagreb, 31. 08. 2003.
|