'Seminar o pravcima razvoja
grafičke industrije i tiskarstva' – petak, 28.02 i subota 01.03.2003
u Stubičkim toplicama
AKTUALNI GOSPODARSKI TRENUTAK U HRVATSKOJ GRAFIČKOJ
INDUSTRIJI (SKUPINA DE, PODSKUPINE 21 I 22 NKD)
THE ACTUAL ECONOMY MOMENT OF CROATIAN PRINTING INDUSTRY (GROUP
DE, SUBGROUP 21 AND 22 NKD)
Rajko Naprta, dipl.oec.
Hrvatska Gospodarska Komora, Sektor za industriju,
Udruženje grafičke industrije
Draškovićeva 45/IV, 10000 ZAGREB
Rajko Naprta, dipl.oec.
Croatian Chamber of Economy, Industry and Tehnology Department,
Paper, Printing and Publishing Section
Draškovićeva 45/IV, 10000 ZAGREB
SAŽETAK
Autor je dao kratak prikaz rezultata proizvodnje hrvatske
grafičko-prerađivačke industrije zaključno s I-XII 2002. godine u
usporedbi s istim razdobljem 2001. godine. (skupina DE, podskupine
21. i 22. NKD - izvor podataka: DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU, obrada
HGK).
U prvom dijelu prikaza mogu se temeljem statističkih podataka (te
razgovora s nekoliko menadžera tiskarskih i nakladničkih tvrtki) uočiti
ozbiljne naznake da bi u tekućoj godini 2003. moglo doći do smanjivanja
"fizičkog" tiska knjiga u Republici Hrvatskoj. Naime, zbog
inih razloga, između ostalog i zbog nedorečenosti u našem carinskom
sustavu fiskalno je u ovom trenutku stvoren model koji nakladnike
motivira da tisak knjiga fizički obave u nekoj od susjednih zemalja
s kojima imamo potpisan ugovor o Zoni slobodne trgovine (Slovenija,
Madžarska, Češka, Poljska i dr.). Prikazani su i podaci o broju nakladnika
u RH, broju objavljenih naslova te proizvodnji (u t) za razdoblje
od 1993.-2001., a uskoro će biti izrađen i pregled “aktivnih” nakladnika
u tekućim godinama (izvor podataka: NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA
- sustav ISBN, obrada: HGK).
U drugom dijelu prikazan je i pregled dosadašnjih ino-ulaganja u
hrvatsku grafičko-prerađivačku industriju.
Ključne riječi: Grafička proizvodnja, tisak
knjiga, izvoz-uvoz,
Abstract
The author gave a short review of the results achieved by
the Croatian printing and –manufacturing industry, including the datas
for the period I-XII 2002. in comparison with the same period in 2001.
(Group DE, Subgroup 21. and 22. NCEA –Source: State Bureau of Statistics,
processed by the Croatian Chamber of Economy).
In this short review, based on statistical datas (and discussions
made with several managers in printing and publishing companies),
the serious indicator could be noted, which are showing the possible
decreasing of “phisical” book printing in the current 2003. year in
Croatia. Namely, due to the same reasons, and among others becouse
of our uncompleted tax system, at the moment we have a fiscal model
which is motivating the publishing companies to accomplish the book-printing
in one of the neighbouring countries with whom we have signed the
Free trade zone agreement (Slovenia, Hungary, Chech Republic, Poland
etc.).
Revue thru the informations about the number of publishing companies
in Croatia; the number of the printed titles; and the production datas
(in tons) for the period of the year 1993.-2001. and very soon will
be finished information (Source: National and University Library ISBN
System, processed by the Croatian Chamber of Economy).
Key Words: Printing, Book printing, Export-Import
U okviru teme AKTUALNI GOSPODARSKI TRENUTAK U HRVATSKOJ GRAFIČKOJ
INDUSTRIJI (skupina DE, podskupine 21 i 22 NKD) dat ćemo kratak prikaz
rezultata proizvodnje hrvatske grafičko-prerađivačke industrije zaključno
s razdobljem I-XII 2002. godine (u usporedbi s istim razdobljem 2001.
godine) (skupina DE, podskupine 21. i 22. NKD - izvor podataka: DRŽAVNI
ZAVOD ZA STATISTIKU, obrada HGK).
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA
Tablica 1.1. - Proizvodnja i prerada papira
( 21 )
- u tonama
- DZS (NKD)
(KLIKNUTI NA SLIKU ZA BOLJI PREGLED)
Tablica 1.2. - Izdavačka i tiskarska djelatnost (
22 )
- u tonama
- DZS (NKD)
(KLIKNUTI NA SLIKU ZA BOLJI PREGLED)
Iako iz poštovanja prema slušaocima (čitaocima) i tabličnim prikazima
podataka nemamo običaj komentirati same brojke jer mislimo da su dovoljno
pregledne, čini nam se ipak potrebnim upozoriti da u tablici 1.2.
u drugom retku - Knjige i brošure možemo osjetiti da je i u 2002.
godini došlo do daljnjeg smanjenja "fizičkog" tiska knjiga
u našoj zemlji, odnosno do "odliva" tiskarskih poslova iz
Republike Hrvatske u susjedne zemlje, prvenstveno u one s kojima imamo
potpisane međudržavne ugovore o zoni slobodne trgovine. Naime, temeljem
razgovora s nekoliko menadžera tiskarskih i nakladničkih tvrtki može
se zaključiti da relativno viša razina cijena tiska u RH "potiče"
veće nakladničke kuće koje nemaju vlastite tiskarske kapacitete da
svoje izdavačke programe tiskaju, u ovom trenutku, u Sloveniji. No,
kako su potpisani (ili su pred potpisom) i međudržavni ugovori o zonama
slobodne trgovine s Mađarskom, Češkom, Poljskom, Slovačkom, a vjerojatno
i sa Srbijom to će ovaj problem još više biti naglašen. Neke od razloga
koji stvaraju negativne učinke prikazali smo u tablici 1.2.1.
Tablica 1.2.1. - Knjiga
Carinska stopa na uvoz knjiga tiskanih na hrvatskom jeziku (tarifna
oznaka 4901) iznosi ako su porijeklom iz Europe ili ostalih zemalja
0 %, a iz CEFTA-e 0 %.
Pri uvozu sirovina za izradu knjiga, carinske stope iznose:
(KLIKNUTI NA SLIKU ZA BOLJI PREGLED)
Iz tablice je uočljivo da tiskare i nakladnici koji žele tiskati knjige
u RH moraju platiti carinu još praktički samo na papir i grafičke
boje. Time su uvelike izjednačeni sirovinski troškovni inputi u donosu
na "vanjsku proizvodnju". Ove podatke ilustrira i podatak
o "padu" pokrivenosti uvoza izvozom u skupini 22. (tablica
3.3.).
ZAPOSLENI RADNICI I PROIZVODNOST RADA U GRAFIČKOJ INDUSTRIJI
Tablica 2.1. - Proizvodnja i prerada papira
( 21 )
- DZS (NKD)
(KLIKNUTI NA SLIKU ZA BOLJI PREGLED)
Tablica 2.2. - Izdavačka i tiskarska djelatnost
( 22 )
- DZS (NKD)
(KLIKNUTI NA SLIKU ZA BOLJI PREGLED)
• u podatke za 1998. godinu uključena je i procjena za izvještajne
jedinice do 10 zaposlenih
Tablica 2.3. - Proizvodnost
(KLIKNUTI NA SLIKU ZA BOLJI PREGLED)
ROBNA RAZMJENA S INOZEMSTVOM (DZS - 4.2.1.)
Tablica 3.1. - IZVOZ
- u mil. $
- DZS
(KLIKNUTI NA SLIKU ZA BOLJI PREGLED)
Napomena: “Zatamnjeni” podaci predstavljaju obuhvat po bivšoj JDK
Tablica 3.2. - UVOZ
- u mil. $
- DZS
(KLIKNUTI NA SLIKU ZA BOLJI PREGLED)
Napomena: “Zatamnjeni” podaci predstavljaju obuhvat po bivšoj JDK
Tablica 3.3. - “POKRIVENOST” UVOZA - IZVOZOM
- DZS
(KLIKNUTI NA SLIKU ZA BOLJI PREGLED)
Napomena: “Zatamnjeni” podaci predstavljaju obuhvat po bivšoj JDK
Dinamički prikaz kretanja proizvodnje knjiga u RH po mjesecima za
razdoblje od 1995. do I-XII. 2002. godine dat je u tablici 4.1.
Tablica 4.1. - TISAK KNJIGA I BROŠURA (u
t)
(KLIKNUTI NA SLIKU ZA BOLJI PREGLED)
(KLIKNUTI NA SLIKU ZA BOLJI PREGLED)
Iz podataka za razdoblje 2002/2001. vidimo rezultate proizvodnje
po mjesecima u promatranim godinama. Napominjemo, da je i prošle godine
došlo do smanjenja proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu te da
su prognoze nekoliko vodećih menadžera relativno pesimistične i za
2003. godinu. To istovremeno znači da se i naše tiskarske tvrtke moraju
intenzivnije okrenuti izvozu svojih tiskarskih kapaciteta. Isto tako,
iz prethodne tablice možemo uočiti da je naša "udžbenička kampanja",
koja se odigrava tijekom srpnja i kolovoza, još uvijek "izazov"
odgovarajućim ministarstvima i nakladnicima za proizvodno razgraničenje
na više mjeseci u cilju snižavanja proizvodnih troškova udžbenika,
a koji prema nekim procjenama čine i do dvije trećine svih otisnutih
knjiga u RH.
Tablica 5.1. - TISAK KNJIGA I BROŠURA (u t), BROJ
OBJAVLJENIH NASLOVA I BROJ NAKLADNIKA U RH
(KLIKNUTI NA SLIKU ZA BOLJI PREGLED)
Izvor: NSK (ISBN, dr. Danijela Živković), Obrada: HGK
(KLIKNUTI NA SLIKU ZA BOLJI PREGLED)
Iz prethodne tablice možemo vidjeti da u RH imamo evidentirano u sustavu
ISBN pri NSK 3.582 nakladnika koji su objavlili 4.239 naslova u 2002.
godini. Uočavamo da su 1993. bila evidentirana u sustavu ISBN svega
353 nakladnika (broj naslova nije nam poznat) te da su oni te godine
"potrošili" za proizvodnju svojih knjiga oko 4.150 t papira
prema podacima i metodologiji praćenja Državnog zavoda za statistiku.
Međutim, 2002. godine imali smo evidentiranih 3.582 nakladnika, koji
su izdali 4.239 naslova, za čiju proizvodnju je utrošeno oko 2.852
t papira. Iz ovih podataka možemo zaključiti da je unatoč gotovo 10
puta većem broju registriranih nakladnika u RH utrošeno 30-tak % manje
papira za proizvodnju knjiga. To nam ukazuje da vjerojatno 100-tinjak
nakladnika alimentira (i preko udžbeničkog programa) gotovo dvije
trećine svih proizvedenih knjiga u nas. Kako se broj udžbeničkih naslova
čije naklade su relativno “stabilne” u nas kreće prema nekim procjenama
oko 900-tinjak godišnje to također znači da se u prosjeku smanjuje
i veličina naklada.
Isto tako upozoravajući je i podatak da se "raskorak" između
izdatih i tiskanih knjiga u Republici Hrvatskoj povećava, tako da
je prema podacima Državnog zavoda za statistiku prošle 2002. godine
u inozemstvu otisnuto i uvezeno u Rh još oko 30 % knjiga na hrvatskom
jeziku (u odnosu na otisnute u RH), što nije zanemariva količina.
Ovi podaci govore da još uvijek nije došlo do adekvatnijeg "cjenovnog
odgovora" naših itskara tako da istovremeno primjerice imamo
situaciju da naše tiskare rade značajne poslove za izvoz i uvoz otisnutih
knjiga na hrvatskom jeziku iz inozemstva.
Tablica 6.1. - UKUPAN UVOZ TISKANIH KNIGA NA HRVATSKOM
JEZIKU U RH u t
(KLIKNUTI NA SLIKU ZA BOLJI PREGLED)
Dinamički prikaz kretanja proizvodnje novina i časopisa u RH po mjesecima
za razdoblje od 1995. do I-XII. 2002. godine dat je u tablici 7.1.
Tablica 7.1. - TISAK NOVINA I ČASOPISA (u
t)
(KLIKNUTI NA SLIKU ZA BOLJI PREGLED)
(KLIKNUTI NA SLIKU ZA BOLJI PREGLED)
Dinamički prikaz kretanja obnavljanja sekundarnih sirovina od papira
u RH po mjesecima za razdoblje od 1995. do I-XII. 2002. godine dat
je u tablici 8.1.
Tablica 8.1. – OBNAVLJANJE SEKUNDARNIH SIROVINA
OD PAPIRA (u t)
(KLIKNUTI NA SLIKU ZA BOLJI PREGLED)
(KLIKNUTI NA SLIKU ZA BOLJI PREGLED)
PREGLED INO-ULAGANJA U SKUPINU 21. i 22.
• američki INTERNATIONAL FINANTIONAL CORPORATION kupio je udio u
BELIŠĆU, a BELIŠĆE je kupilo VALKARTON iz Logateca i preko njega firmu
KOMUNA u Makedoniji
• danski HARTMANN je kupio dio programa BILOKALNIKA iz Koprivnice
• EKO VREĆA iz Valpova sada je u vlasništvu austrijsko-južnoafričke
FRANTSCHACH GRUPE (najveći proizvođač natron vreća u svijetu)
• austrijska TE-WA kupila je TISKARU IVANIĆ
• švicarska firma MODEL AG kupila je LOVINČIĆ iz Zagreba
• HYPO ALPE ADRIA BANKA je preuzela kroz otkup potraživanja veći dio
FOLIJAPLAST-a, a kroz firmu ALUFLEXPACK iz Zadra i veći dio proizvodnih
kapaciteta
• austrijsko-mađarski DUNAPACK (CONSTANTIA GRUPE) prisutan je na našem
tržištu - prošle godine otvorili su predstavništvo u RH i kupili gradilište
u Zaboku u cilju izgradnje pogona u RH
• njemački RA-KO ETIKETE(N) (najveći njemački proizvođač etiketa)
“pokrenuo” je manju proizvodnju (za sada) u Slobodnoj carinskoj zoni
“JANKOMIR”
• talijanski konzorcij kupio je gradilište u Zaboku te namjerava izgraditi
tvornicu papira u vrijednosti od cca 250 mil EUR
• DRŽAVNA ZALOŽBA SLOVENIJE kupila je firmu KNJIGA I DOM
• slovenski CETIS otvorio je predstavništvo u Zagrebu
• austrijsko-slovenski TESPACK-DUROPACK iz Krškog otvorio je predstavništvo
u RH
• njemačke firme iz papirne “branše” traže također poslovne partnere
u RH
• austrijske firme “traže” tiskaru u RH
• austrijska STYRIA kupila je VEČERNJI LIST (VEKON - TISKARA ZAGREB)
• njemački WAZ je kupio dio EUROPA PRESS HOLDINGA
• EUROPA PRESS HOLDING je kupio dio DISTRI PRESS-a
• EUROPA PRESS HOLDING je kupio dio SPORTSKIH NOVOSTI
• EUROPA PRESS HOLDING je kupio dio REVIJA
