Otvaranje diskusije o uvodenju eLearning principa cjeloživotnog obrazovanja u tiskarstvu

Savjetovanje "Suvremeni pristup obrazovanju inženjera", Akademija tehnickih znanosti hrvatske, 2004.

Sažetak

Graficko inžinjerstvo ulazi u interdisciplinarno podrucje. Nomenklature zanimanja u tiskarstvu su se donedavno opisivale sa stotinu razlicitih podstruka unutar svake cjeline koje su danas Prepress, Press i Postpres. I te grupe postaju integrirane u jednu - tiskarstvo. Tiskarstvo se našlo u multimedijskom miljeu. Svaki djelatnik bi trebao savladati gradiva najrazlicitijih vještina o tiskarskoj proizvodnji. Problem nije u prekvalifikaciji jednog zanimanja u drugo vec dokvalifikaciji u mnoga zanimanja postavši samo "tiskarski djelatnik". U integraciji zanimanja mnoge vještine više nisu aktualne, mnoge više nikada nigdje nece trebati a pojavljuje se potreba za novim vještinama. Pred nama je sjajan spoj informatike, robotike i tiskarstva. Postojeci djelatnici mogu opstati samo ako prihvate masovno ucenje korištenja novih tehnologija koje ulaze u tiskarske pogone.
Prepress (graficka priprema) je prvi, još prije deset godina, sakupio mnoga zanimaja u jedno. Isti djelatnik brine o tekstu,
- skanira slike, arhivira predtiskani materijal, retušira,
- transformira formate zapisa, komprimira elektronicke grafike,
- koristi racunalo, digitalne kamere, video uredaje,
- organizira prelom tiskarskog arka za izradu tiskovne forme,
- planira ponašanje otiska u tiskarskom stroju i doradi,
- planira otpad, planira napuste za kasniji proces savijanja,
- planira štancu i rezanje,
- odlucuje o odnosima procesnih i spot boja,
- planira metodu separacije boja ovisno o nakladi, vrsti tiska, namjeni grafickog proizvoda,
- dizajnira izvedbu vanjskog i unutarnjeg izgleda grafickog proizvoda te još mnoge druge.

Press (tisak) traži djelatnika koji je apsolvirao znanja prepessa sa potpunim razumijevanjem,
- koji poslužuje sve graficke tehnike u pogonu tiska:
- konvencionalne i digitalne,
- tisak iz arka i tisak iz role,
- lakiranje, plastificiranje, numeriranje,
- tisak za posebne namjene - ambalažu, etikete, folio tisak,
- tisak na razlicitim materijalima za izvanrdne prilike.

Postpress (graficka dorada) je najsloženija graficka djelatnost. Svaka tiskara ima specifican pogon ovisno o tržištu za koje se je opredjelila. Normativi iskorištenja stojeva u postpessu su mreža niza naslova koji se ne mogu ukalupiti u jdinstven sustav. Opis mogucnosti radnih tocaka u postpresu je nekoliko puta opširniji od prije dva spomenuta odjela. Neka se spomenu poslovi: savijanje, ovijanje, rezanje, štancanje, ljepljenje, ukoricavanje, kaširanje, šivanje, perforiranje, rundanje, brojanje, uvezivanje na mnogo nacina. Posebnu grupu cine radovi u kojima se nešto doraduje rukom. Za sve poslove postajali su "opisi radnih procesa", norme i kvalifikacijski certifikati. Ucenju ovog ogromnog broja zanimanja pristupilo se simulatorima: fizickim maketama i video filmovima, programskim i interaktivnim ternandžerima. Ipak, u tiskarstvu je to danas samo demonstrativna razina, unikatna. Simulatori su nastali kao dio nekog strucnog ili znanstvenog projekta a manje kao narudžba za neku realnu tiskarsku proceduru.
Tiskara sa vecinskom proizvodnjom knjiga je potpuno drugacija od one koja, naprimjer, proizvodi novine. Tiskara koja proizvodi ambalažu veoma se razlikuje od one, naprimjer, kojoj su graficki proizvodi vrednosnice i zašticeni dokumenti. Premještaj grafickog djelatnika iz jednog tiskarskog posla u druge bio je bolan. Ako se doda diskusija o brzim tehnološkim promjenama, tehnologija koja integrira digitalnu tehniku, tada se nalazimo u situaciji bez rješenja. Toj silnoj raznolikostosti može pomoci samo neka "nova metoda". Novo ustrojenje ucenja nakon školovanja i obrazovanje tokom cijelog radnog vijeka ocekuje se u konceptu eLearninga.
Sada, za podrucje tiskarstva, ne postoje nikakva, pa ni ekspertna rješenja. Nema baza programiranog ucenja. Nema ekspertnih grupa koje bi ponudile eLearning za tiskarstvo. Tomovi strucne literature su basnoslovno skupi a knjige same po sebi nisu organizirane za interaktivan eLearning. Kod nas su razvijeni simulatori graficke proizvodnje koji sada imaju ugradene normative preko stošezdeset tiskarskih strojena i tiskarskih procesa. Ugradeni normativi nastali su mjerenjima u našim tiskarama u našim radnim uvjetima. Sustav je izvede u XML (eXtensible markup language) tehnologiji. Stvorena je jednostavnost u dostupu bazama podataka Internetskom tehologijom bez obzira da li je to samo u krugu tiskare ili se pregledavanje, editiranje i koištenje može obavljati sa bilo kojeg mjesta, u bilo koje vrijeme.

Tiskarstvo je u proteklih dvadeset godina doživjelo nekoliko bezuspješnih prekvalifikacija djelatnika za potrebe uvodenja digitalnog tiska i racunala u graficku pripremu. U integraciji zanimanja mnoge vještine više nisu aktualne, mnoge više nikada nigdje nece trebati a pojavljuje se potreba za novim znanjima, novim procesima radnih tokova i integraciji tiskarstva i informaticke tehnologija. Novo ustrojenje ucenja nakon školovanja i obrazovanje tokom cijelog radnog vijeka ocekuje se u konceptu eLearninga. U ovom izlaganju se predlaže organizacija baza znanja za podrucje prepress-a, i tiska te inkubiranje softverskih i hardverskih simulatora za podrucje grafickog inžinjerstva.

Studije o buducnosti tiskarstva su veoma skromne a uglavnom se bave varijablama koje ionako nemaju snažnije promjene kao naprimjer
http://www.smartfactory.org/smart/presentations/PBeyer_DSFactory.pdf
: potrošnja papira; ucešce oglašavanja u dnevim novinama; kolicina novih kjiga; povezanost sa novim medijima; rast naklada dnevnih novina, casopisa, brošura, magazina. Unutarnje promjene u tiskatrstvu odnose se na protok informacijama, primjenu racunarske tehnike, ukljucivanje novih tiskarskih tehnika a to je ono što mijenja radne navike, radna mjesta, komunikaciju izdavac tiskar te skracuje vrijeme pupliciranja nove informacije tiskarskim tehnikama. Studije o razvoju tiskarstva koje su radene prije pet godina nisu ni dotaknule XML i jezik tiskarstva JDF (job definition format) koji su danas središte svih zbivanja u grafickom inžinjerstvu.
DTP (stolno idavaštvo) je unaprijedio radne tokove ali u dijelu graficke pripreme i sada ima jednolicni rast u utjecaju graficke proizvodnje. Nasuprot, mrežni tokovi znatno jace mijenjaju radne tokove u produkciji grafickog proizvoda. Ide se u smjeru potpune integracije posla i poslovnog procesa. E-produkcija – svugdje i u svako vrijeme.
Što se ocekuje u buducnosti u tiskarstvu?
Uvodi se pracenje linije tiskarskih procesa. Prepress, press, postpress. To ce se desiti tek kada u tiskari budu izvedenia sucelja medu strojevima i informaijskim sustavom. Svaki stroj mora biti detaljno opisan preko normativa u razlicitim nakladama, materijalima, vrsti tiskarskog djelovanja.
Uspjeh opstanka i naprdka tiskarstva leži u poboljšanju poslovanja preko profinjenih tiskarskih službi koje, naprimjer, razvijaju XML zasnovanu tehnologiju u podrucju tiska, komunikacije, upravljanja. Sve su to samo poceci ogromne transformacije tiskarstva
Tiskarstvo koegzistira sa elektronickim tzv. eTiskom i to odreduje buducnost tiskarske industrije. eTisak podrazumijeva reprodukciju na papiru direktno iz racunala, poznatiji kroz ideju, prije dvadeset godina, kao deskTop Publishing. Digitalni tiskarski strojevi postaju naprave koje ne trebaju posebno izucene operatere. E-tiskarstvo ukljucuje sudionike koji su spremni prihvatiti novo doba a u tom društvu su; eAutor, eKorisnik, eIzdavac, eDizajner, eOdjel planiranja, eNarudžba, eTiskar, eServisi eDoade, eProdaja, eArhiva i mnogi drugi akteri iz eDruštva. Svi oni komuniciraju i izmjenjuju informacije Internetskom tehnologijom kao poslovno elektronicko društvo. Time ce se poboljšati zahtjevi oko skracivanja rokova, smanjenja toškova u izvedbi konvencionalnog oblika publikacije a dobiva se web e-publikacija. Otvaraju se nove relacije izmdu korisnika, tiskara, snabdjevaca materijala.
Otkrivaju se novi izvori autora, repromaterijala, strucnih suradnika, servisa, novi marketinški onosi. Mreža i znanje povezuje kupca i proizvodaca. Svi ti sudionici su "on line".
Pred nama je veliki zadatak osmišljavanja i provedbe obuke za sve djelatnike tiskarske struke kako bi se našli spremni u dolazecem globalnom društvu medu svojim kolegama iz svijeta. Potrebno je razviti metode motiviranja, svjest tome da cjeloživotno školovanje nije prisila vec nacin razmišljanja kao uvjet opstanku u proizvodnji. Samo ljudi sa "digitalnom poslovnom kulturom" ce uspjeti sa eTiskarskom tehnologijom.