Izgradnja prijevodnog ukrajinsko-hrvatskog rječnika na temelju korpusa paralelnih tekstova. (Početna etapa).
Construction of the Ukrainian-Croatian dictionary on the basis of corps of texts. (Setup time).
Jevgenij Paščenko
Sažetak
Korpusna lingvistika doživljava svojevrstan bum u znanosti što potvrđuje razvoj te struke zadnjih deset godina. Stvaranje suvremenih lingvističkih korpusa predviđa rješenje niza pitanja lingvističke teorije.
Jedan od zadataka – stvaranje zbirke prevedenih s ukrajinskog jezika tekstova -suočava se s postojanjem takvoga fundusa. Taj problem potječe na neophodnost poticanja i razvoja prevodilačke prakse s ukrajinskog na hrvatski.
U stvaranju korpusa prvom etapom mora postati formiranje općega korpusa koji pripada jeziku općenito i tek onda orijentirati se na specijalne korpuse – ovisno o postojećoj građi.
S ukrajinske strane opornom bazom nastupaju najprije Rječnik ukrajinskog jezika u jedanaest svezaka, Ukrajinski nacionalni lingvistički korpus stvoren Ukrajinskim jezično-informacijskim fondom Nacionalne akademije znanosti Ukrajine koji obuhvaća više od 36 milijuna riječnih uporaba.
Važan zadatak je – postupno, prema rezultatima prevođenja ići prema stvaranju poredbenoga korpusa – jednojezičnoga lingvističkog korpusa koji bi uključivao subkorpuse originalnih tekstova i prijevoda istih na hrvatski. Paralelni korpusi imaju značaj i za istraživanje prevodilačke norme u specifičnim sociokulturnim i povijesnim kontekstima. Određeni uradak u tome s hrvatske i ukrajinske strane postoji – u povijesnoj perspektivi i u suvremenoj. Naravno treba uzimati u obzir činjenicu da paralelni korpus kao i svaka velika zbirka eksperimentalnih podataka može sadržati u sebi pogrješke, netočne ekvivalente i druge omaške koje dopuštaju čak i kompetentni prevoditelji. Ali i u ovome slučaju sam lingvistički korpus predstavlja zanimljivu građu za analizu prevodilačkoga procesa.
Praksa paralelnih korpusa je već dovoljno razvijena čemu može biti promjer i formiranje hrvatsko-engleskoga paralelnoga korpusa tekstova što se ostvaruje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Jednim od zadataka je i formiranje kruga moderne generacije filologa koji vladaju kompjuterskim metodologijama istraživanja, s ciljem stvaranja ukrajinsko-hrvatskog lingvističkog korpusa koji bi postao sastavni dio općehrvatskoga lingvističkog korpusa. |