Standardizacija izdavačkoga sustava pomoću rječnika XML varijabli
dr. sc. Vilko Žiljak, red. prof.,
dr. sc. Mario Barišić,
dr. sc. Klaudio Pap.
Ključne riječi:
- XML tehnologija u izdavaštvu,
- XML rječnik varijabli izdavačkoga nazivlja,
- XML kodiranje,
Sažetak:
Da bi se definirale procedure automatizacije procesa izdavanja knjige, predlažu se koraci koji su nužan preduvjet za naznačene smjernice. Razrađuju se elementi integracije izdavaštva, računarstva, web-a i grafičke proizvodnje te se uspostavlja tvrdnja da je nužno uskladiti komparacijske elemente komunikacije među ovim sustavima. Komunikacijski riječnik pod XML kodnim sustavom je osnovni preduvjet takvih postavki. Kako u Hrvatskoj takav riječnik ne postoji u egzaktnoj primjeni, kao niti u elementima prijedloga, smatra se značajnim izgraditi osnovne elemente rječnika XML tehnologije za područje knjiŽnoga izdavaštva. Elementi riječnika se u radu daju razdvojeni u nekoliko strukturno različitih skupina. To se smatra značajnim iz nekoliko razloga. Prije svega, elementi prijedloga se daju za područje knjižnog izdavaštva koje podrazumijeva različite faze i segmente. Kako se organizacijski radni tijekovi razlikuju od slučaja do slučaja, općeniti prijedlog komunikacijskih tagova se ne čini u potpunosti primjenjiv u praksi. Stoga je značajno razdvojiti čvorove strukture tehničkog okruženja izdavačkog poslovanja kako bi bio primjenjiviji u praksi. Zato se se tvrdi kako će implementacija XML tehnologije značajno pojednostavniti dijeljenje čvorova i njihovu kastimizaciju u praktičnim sustavima.
Na ovaj se način doprinosi standardizaciji i ubrzanju procesa izdavanja knjige te se izdavaštvo integrira u grafičke elemente standardizacije, pod XML-om i JDF-om.
1. Uvod
Elementi rječnika XML varijabli knjižnoga izdavaštva se razrađuju prema slijedećim čvorovima:
o sistematizirani prijedlog standardizacije tipa i nomenklature dokumentacije izdavačkog poslovanja,
o radni nalog izdavačkog poslovanja s predloženim normiranjem poslova u tehničkome okružju,
o elementi definicije strukture knjige kao podloga za automatizacijske procedure prema označavanju elemenata za segmente e-izdavaštva,
o elementi definicije izgleda elektronskog dokumenta i definicije knjižne stranice u aplikacijama u kojima se izvode pripremne i redakcijske faze knjižne produkcije.
Smatra se da su egzaktan opis stvarne knjige kao proizvoda kao i egzaktna izdavačka dokumentacija (kakva se u ovome radu predlaže) put kojim se dokućuju dvije prednosti. S jedne strane, obuhvaća se široka paleta nazivlja izdavačke djelatnosti nastalih u praksi dok se s druge strane, primjenjujući predloženu strukturu, nakladnicima izlazi u susret da ovo nazivlje mogu u stvarnosti i koristiti. Naime, izdavači mogu nazivlje po pojedinim strukturama jednostavno mjenjati i nadopunjavati te mogu, isto tako, stvoriti vlastite rječničke modificirane na bazi predloženih varijabli. Kako bi se postigla komparativnost sa stranim izdavačkim sustavima, u ovoj se fazi, dok OpenType fontovi još uvijek nisu u potpunosti zaživjeli u poslovnim sustavima, u imenima varijabli koriste slijedeći kodovi umjesto naših znakova:
č = cc,
ć = ccc,
ž = zz,
đ = ddzz,
š = ss.
2. Redakcijski sustav knjižne produkcije
Cilj je, u fazi redakcijskoga izdavačkog poslovanja definirati, unicificirati i hijerarhijski razdijeliti nazivlje, vrijednosti i faze izdavačke knjižne produkcije kroz slijedeće korake:
o definicija nužne izdavačke dokumentacije,
o definicija faza stvaranja knjige kroz prijedlog elemenata izdavačkoga radnog naloga
U slijedećoj se petlji predlaže standardizacija tipa i nomenklature dokumentacije izdavačkog poslovanja, te se postavlja tvrdnja da će unificirana dokumentacija ubrzati procese u komunikaciji među izdavačima. Dokumentacija se predlaže u domeni cjelokupnog procesa izdavanja knjige.
2.1. Standardizirani izdavački dokumenti
Doprinos standardizaciji vrste, nomenklature i nazivlja izdavačke dokumentacije doprinosi transparentnosti, boljoj organiziranosti kao i spremnosti za značajnu progresije komunikacije između izdavača i partnera u okruženju.
Isto tako, putem aplikacija za prevođenje, očekuje se i slična progresija hrvatskih i inozemnih izdavača na svim licencnim, koprodukcijskim i ostalim izdavačkim poslovima.
Uz izdavačku se dokumentaciju daje i upravljački prijedlog u vidu centra (osobe/ funkcije) koja dokument izdaje kao i samog centra za odobrenje dokumenta tj. poslovne radnje.
<root>
< upitnik_za_autora >
<dokument_izdaje>urednik</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>direktor</dokument_odobrava>
</upitnik_za_autora>
< zahtjev_za_copyright >
<dokument_izdaje>urednik</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>direktor</dokument_odobrava>
</zahtjev_za_copyright>
< evidencijski_list_zaprimljenih_rukopisa >
<dokument_izdaje>referent</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>urednik</dokument_odobrava>
</evidencijski_list_zaprimljenih_rukopisa>
< propozicija_planirane_knjige >
<dokument_izdaje>urednik</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>glavni urednik</dokument_odobrava>
</propozicija_planirane_knjige>
< predkalkulacija_redakcijske_pripreme >
<dokument_izdaje>urednik</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>glavni urednik</dokument_odobrava>
</predkalkulacija_redakcijske_pripreme>
< predkalkulacija_graficcke_pripreme >
<dokument_izdaje>kalkulant</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>tehnički direktor</dokument_odobrava>
</predkalkulacija_graficcke_pripreme>
< predkalkulacija_tiskare >
<dokument_izdaje>tiskara</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>tehnički direktor</dokument_odobrava>
</predkalkulacija_tiskare>
< odluka_o_prihvacccanju_naslova >
<dokument_izdaje>urednik</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>direktor društva</dokument_odobrava>
</odluka_o_prihvacccanju_naslova>
< izdavaccki_plan >
<dokument_izdaje>glavni urednik</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>direktor društva</dokument_odobrava>
</izdavaccki_plan>
< plan_proizvodnje >
<dokument_izdaje>tehnički direktor</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>direktor društva</dokument_odobrava>
</plan_proizvodnje>
< prijedlog_za_sklapanje_ugovora >
<dokument_izdaje>urednik</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>direktor društva</dokument_odobrava>
</prijedlog_za_sklapanje_ugovora>
< ugovor >
<dokument_izdaje>urednik</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>direktor društva</dokument_odobrava>
</ugovor>
< prijedlog_za_isplatu >
<dokument_izdaje>urednik</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>direktor društva</dokument_odobrava>
</prijedlog_za_isplatu>
< pismo_recenzentu >
<dokument_izdaje>urednik</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>direktor društva</dokument_odobrava>
</pismo_recenzentu>
< zahtjev_za_odobrenje >
<dokument_izdaje>urednik</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>direktor društva</dokument_odobrava>
</zahtjev_za_odobrenje>
< zahtjev_za_subvenciju >
<dokument_izdaje>urednik</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>direktor društva</dokument_odobrava>
</zahtjev_za_subvenciju>
< naruddzzba_lekture >
<dokument_izdaje>urednik</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>glavni urednik</dokument_odobrava>
</naruddzzba_lekture>
< naruddzzba_korekture >
<dokument_izdaje>urednik</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>glavni urednik</dokument_odobrava>
</naruddzzba_kolekture>
< naruddzzba_proizvodnje_naslova >
<dokument_izdaje>urednik</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>glavni urednik</dokument_odobrava>
</naruddzzba_proizvodnje_naslova>
< nalog_za_prijelom_i_graficcku_pripremu >
<dokument_izdaje>tgrafički urednik</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>tehnički direktor</dokument_odobrava>
</nalog_za_prijelom_i_graficcku_pripremu>
< naklada >
<dokument_izdaje>urednik</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>direktor društva</dokument_odobrava>
</naklada>
< zahtjev_za_ponudu_tiskari >
<dokument_izdaje>referent</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>tehnički direktor</dokument_odobrava>
</zahtjev_za_ponudu_tiskari>
< ponuda_tiskare >
<dokument_izdaje>tiskara</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>tehnički direktor</dokument_odobrava>
</ponuda_tiskari>
< proizvodna_kalkulacija >
<dokument_izdaje>kalkulant</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>tehnički direktor</dokument_odobrava>
</proizvodna_kalkulacija>
< kalkulacija_prodajne_cijene_knjige >
<dokument_izdaje>kalkulant</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>komercijalni direktor</dokument_odobrava>
</kalkulacija_prodajne_cijene_knjige>
< tehnolosski_list >
<dokument_izdaje>tehnolog proizvodnje</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>tehnički direktor</dokument_odobrava>
</tehnolosski_list>
< imprimatur >
<dokument_izdaje>grafički urednik</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>urednik</dokument_odobrava>
</imprimatur>
< ocjena_gotovog_proizvoda >
<dokument_izdaje>grafički urednik</dokument_izdaje>
<dokument_odobrava>tehnički direktor</dokument_odobrava>
</ocjena_gotovog_proizvoda>
</root>
Unificirano nazivlje izdavačke dokumentacije kao i normiranje procesa za čije se aktivnosti predlažu dokumenti je osnovni temelj doprinosa transparentnosti izdavačkoga poslovanja. Kako je već naglašeno, jednostavne su prilagodbe i izmjene za specifična izdavačka područja, primjerice novinsko i magazinsko izdavaštvo. Svaki bi se od predloženih dokumenata trebao precizno opisati u XML kodu te, na taj način, konektirati s bazama podataka čime se stvara značajna osnova za izgradnju analitičkoga radnog naloga izdavačke djelatnosti u domeni knjižne produkcije
2.2. Radni nalog izdavačke knjižne produkcije
Cilj je precizno definirati sve nužne faze izdavačkoga poslovanja, odrediti ispravan redoslijed i hijerarhiju pojedinih faza. Uz navedeno se predlaže i sistematizacija najznačajnijih faza redakcijske knjižne produkcije koja bi kao podloga trebala biti relacijska osnova XML shemiranja u aplikacijskoj povezanosti integriranog radnog naloga.
Redakcijska faza
<root>
< redakcijska_faza >
< rukopis >
<faktor_tezzine-normativ_rukopisa>
< ol -obiccni_lagani_rukopis/>
< ost -obiccni_srednje_tesski_rukopis/>
< ot -obiccni_tesski_rukopis/>
< ml -matematiccki_lagani_rukopis/>
< mst -matematiccki_srednje_tesski_rukopis/>
< mt -matematiccki_tesski_rukopis/>
< rl -rjeccniccki_lagani_rukopis/>
< rst -rjeccniccki_srednje_tesski_rukopis/>
< rt -rjeccniccki_tesski_rukopis/>
< tl- tabliccni_lagani_rukopis/>
< tst -tabliccni_srednje_tesski_rukopis>da</tst-tabliccni_srednje_tesski_
rukopis>
< tt -tabliccni_tesski_rukopis/>
</faktor_tezzine-normativ_rukopisa>
<broj_slovnih_znakova>4800000</broj_slovnih_znakova>
< prijepis >
<nosioc_prijepisa>vlasta braccun</nosioc_prijepisa>
<datum_preuzimanja_prijepisa>26.11.2001.</datum_preuzimanja_
prijepisa>
<datum_izvrssenja_prijepisa>13.02.2002.</datum_izvrssenja_prijepisa>
<trosskovi_u_kn_netto/>
</prijepis>
< lektura >
<nosioc_lekture>branko erdeljac, prof. dr. med.</nosioc_lekture>
<datum_preuzimanja_lekture>15.02.2002.</datum_preuzimanja_lekture>
<datum_izvrssenja_lekture>18.04.2002.</datum_izvrssenja_lekture>
<trosskovi_u_kn_netto/>
</lektura>
< redaktura >
<nosioc_redakture>mr. Gordana Krznari?-Vohalski</nosioc_redakture>
<datum_preuzimanja_redakture>20.04.2002.</datum_preuzimanja_
redakture>
<datum_izvrssenja_redakture>01.09.2002.</datum_izvrssenja_redakture>
<trosskovi_u_kn_netto/>
</redaktura>
<nosioc_unosa>vlasta braccun</nosioc_unosa>
<datum_preuzimanja_prijepisa>01.09.2002.</datum_preuzimanja_prijepisa>
<datum_izvrssenja_prijepisa>10.10.2002.</datum_izvrssenja_prijepisa>
<trosskovi_u_kn_netto/>
</digitalni_unos_lekture>
< korektura_rukopisa >
<nosioc_korekture>branko erdeljac, prof. dr. med.</nosioc_korekture>
<datum_preuzimanja_korekture>10.10.2002.</datum_preuzimanja_
korekture>
<datum_izvrssenja_korekture>01.11.2002.</datum_izvrssenja_korekture>
<trosskovi_u_kn_netto/>
</korektura_rukopisa>
< digitalni_unos_rukopisne_korekture >
<nosioc_unosa>vlasta braccun</nosioc_unosa>
<datum_preuzimanja_prijepisa>01.11.2002.</datum_preuzimanja_prijepisa>
<datum_izvrssenja_prijepisa>15.11.2002.</datum_izvrssenja_prijepisa>
<trosskovi_u_kn_netto/>
</digitalni_unos_rukopisne_korekture>
</rukopis>
Oblikovanje i grafičko uređenje
U ovim je fazama posebno značajno dodatno naglasiti kako se u redakcijskoj pripremi i redakcijskim fazama izdavačke knjižne produkcije, krije najveća vremenska zalihost. Stoga se u predlaže da se faze upravljanja rukopisom posebno precizno standardiziraju i normiraju. To se odnosi i na slijedeće čvorove za koje se naglašava da su značajne za automatizacijske rutine u fazama elektronskog izdavaštva.
< oblikovanje >
<faktor_tezzine-normativ_oblikovanja>
< nr -normalni_rukopis>da</nr-normalni_rukopis>
< szr -srednje_zahtjevan_rukopis/>
< zr -zahtjevan_rukopis/>
</faktor_tezzine-normativ_oblikovanja>
<vrsta_oblikovanja>
<oblikovanje_izvorne_naslovne_stranice_knjige>da
</oblikovanje_izvorne_naslovne_stranice_knjige>
<nosioc_oblikovanja>?eljko brneti?</nosioc_oblikovanja>
<datum_preuzimanja_oblikovanja>01.11.2002.
</datum_preuzimanja_oblikovanja>
<datum_izvrssenja_oblikovanja>10.11.2002.</datum_izvrssenja_oblikovanja>
<trosskovi_u_kn_netto/>
<oblikovanje-mutacija_naslovne_stranice_knjige/>
<oblikovanje_karakteristiccnih_stranica_knjige>da
</oblikovanje_karakteristiccnih_stranica_knjige>
<nosioc_oblikovanja>?eljko brneti?</nosioc_oblikovanja>
<datum_preuzimanja_oblikovanja>01.11.2002.
</datum_preuzimanja_oblikovanja>
<datum_izvrssenja_oblikovanja>10.11.2002.</datum_izvrssenja_oblikovanja>
<trosskovi_u_kn_netto/>
<oblikovanje-mutacija_karakteristiccnih_stranica_knjige/>
<oblikovanje_kataloga/>
<oblikovanje_letka/>
<oblikovanje_pozivnice/>
<oblikovanje_naslovnice_cd-a/>
<oblikovanje_naslovnice_kazete/>
<oblikovanje_blokiccca/>
<oblikovanje_kalendara/>
<oblikovanje_planera/>
<oblikovanje_rokovnika/>
<oblikovanje_internet_stranice/>
</vrsta_oblikovanja>
</oblikovanje>
< ilustracije >
<faktor_tezzine-normativ_ilustracija>
< nr -normalne_ilustracije>da</nr-normalne_ilustracije>
< szi -srednje_zahtjevne_ilustracije/>
< zi -zahtjevne_ilustracijes/>
</faktor_tezzine-normativ_ilustracija>
</ilustracije>
< fotografije >
<faktor_tezzine-normativ_fotografija>
< nf -normalne_fotografije>da</nf-normalne_fotografije>
< szf -srednje_fotografije/>
< zf -zahtjevne_fotografije/>
</faktor_tezzine-normativ_fotografija>
</fotografije>
< crtezzi >
<faktor_tezzine-normativ_crtezza>
< jc -jednostavni_crtezzi>80</jc-jednostavni_crtezzi>
< szc -srednje_zahtjevni_crtezzi>211</szc-srednje_zahtjevni_crtezzi>
< zc -zahtjevni_crtezzi>127</zc-zahtjevni_crtezzi>
</faktor_tezzine-normativ_crtezza>
<nosioc_izrade_crtezza>
<nosioc_izrade_jc-crtezza>dr. marija gagi?-?akovi?50
</nosioc_izrade_jc-crtezza>
<nosioc_izrade_jc-crtezza>vjekoslav bre?i?30</nosioc_izrade_jc-crtezza>
<nosioc_izrade_szc-crtezza>prof. dr. du?ko marde?i?211
</nosioc_izrade_szc-crtezza>
<nosioc_izrade_zc-crtezza>dr. marija gagi?-?akovi?21
</nosioc_izrade_zc-crtezza>
<nosioc_izrade_zc-crtezza>prof. dr. du?ko marde?i?97
</nosioc_izrade_zc-crtezza>
<nosioc_izrade_zc-crtezza>vjekoslav bre?i?9</nosioc_izrade_zc-crtezza>
</nosioc_izrade_crtezza>
<datum_preuzimanja_crtezza>01.04.2002.
</datum_preuzimanja_crtezza>
<datum_izvrssenja_crtezza>11.09.2002.</datum_izvrssenja_crtezza>
<trosskovi_u_kn_netto/>
</crtezzi>
U fazama prethodno opisanih čvorova se moraju sakupiti, validirati i pripremiti svi materijali potrebni za daljnje produkcijske faze. Kako je vremenski okvir prethodnih faza dosta osjetljiv a i kontrolni su mehanizmi prethodnih faza izuzetno važni jer značajno utječu na kvalitetu daljnje produkcije, to je i uloga slijedećih čvorova, u domeni grafičkog urednika, najznačajnija faza redakcijskog okruženja tehničke produkcije izdavačkog poslovanja.
< graficcko_ureddzzenje >
<faktor_tezzine-normativ_graficckog_ureddzzenja>
< js -jednostavni_slog/>
< szs -srednje_zahtjevan_slog>da</szs-srednje_zahtjevan_slog>da
< zs -zahtjevan_slog/>
< ss -specijalan_slog/>
</faktor_tezzine-normativ_graficckog_ureddzzenja>
<nosioc_graficckog_ureddzzenja>?eljko brneti?
</nosioc_graficckog_ureddzzenja>
<datum_preuzimanja_rukopisa>08.12.2002.</datum_preuzimanja_rukopisa>
<datum_izvrssenja_graficckog_ureddzzenja>10.01.2003.
</datum_izvrssenja_graficckog_ureddzzenja>
<trosskovi_u_kn_netto/>
</graficcko_ureddzzenje>
</redakcijska_faza>
Grafička priprema, upravljanje tiskom i grafičkom doradom
Slijede faze tehničke razrade grafičke pripreme. Te se faze ne razlikuju posebno od grafičke pripreme bilo kojega oblika izdavaštva. U njima su važne postavke normativa, kolornih profila, kalibracijskog upravljanja kao i precizne i redovite linearizacije strojeva koji sudjeluju u okruženju grafičke pripreme.
< faza_graficcke_pripreme >
< skaniranje >
<faktor_tezzine-normativ_skaniranja>
< jm -jednotonski_minimal/>
< js -jednotonski_srednji/>
< jv -jednotonski_veliki/>
< dm -duotoni_minimal/>
< ds -duoton_srednji/>
< dv -duoton_veliki/>
< ssm -siva_skala_minimal>27</ssm-siva_skala_minimal>27
< ssss -siva_skala_srednji>41</ssss-siva_skala_srednji>
< ssv -siva_skala_veliki>11</ssv-siva_skala_veliki>
< km -kolor_minimal/>
< ks -kolor_srednji/>
< kv -kolor_veliki/>
</faktor_tezzine-normativ_skaniranja>
<nosioc_skaniranja>renata nje?i?</nosioc_skaniranja>
<datum_preuzimanja_originala>10.01.2003.</datum_preuzimanja_originala>
<datum_izvrssenja_skaniranja>18.01.2003.</datum_izvrssenja_skaniranja>
<trosskovi_u_kn_netto/>
</skaniranje>
< prijelom_i_korektura >
<faktor_tezzine-normativ_prijeloma>
< gjjs -glatki_jednostavni_jednostupccani_slog/>
< gjds -glatki_jednostavni_dvostupccani_slog/>
< szjs -srednje_zahtjevan_jednostupccani_slog/>
< szds -srednje_zahtjevan_dvostupccani_slog>da
</szds-srednje_zahtjevan_dvostupccani_slog>
< zs -zahtjevan_slog/>
< ss -lms-specijalni_slog-lakssi_matematiccki_slog/>
< ss -tms-specijalni_slog-tesski_matematiccki_slog/>
</faktor_tezzine-normativ_prijeloma>
<faktor_tezzine-normativ_korekture>
< nshj -normalni_slog_hrvatski_jezik>da</nshj-normalni_slog_hrvatski_jezik>
< ashj -akcentirani_slog_hrvatski_jezik/>
< nssj -normalni_slog_strani_jezik/>
<assj-akcentirani_slog_strani_jezik/>
</faktor_tezzine-normativ_korekture>
<revizije_prijeloma>
<nosioc_prijeloma>?eljko brneti?</nosioc_prijeloma>
<datum_preuzimanja_rukopisa>20.01.2003.</datum_preuzimanja_rukopisa>
<datum_izvrssenja_prve_revizije>25.04.2003.
</datum_izvrssenja_prve_revizije>
<datum_preuzimanja_prijeloma>25.04.2003.
</datum_preuzimanja_prijeloma>
<datum_izvrssenja_prve_korekture>16.05.2003.
</datum_izvrssenja_prve_korekture>
</revizije_prijeloma>
</prijelom_i_korektura>
< zavrssna_kontrola_i_priprema_dokumenta_za_tisak >
<kontrola_dokumenta>da</kontrola_dokumenta>
<kontrola_poveznica>da</kontrola_poveznica>
<kontrola_fontova>da</kontrola_fontova>
<kontrola_kolornog_radnog_prostora>da
</kontrola_kolornog_radnog_prostora>
<kontrola_preklopa_i_izbijanja_boja>da</kontrola_preklopa_i_izbijanja_boja>
<kontrola_kolornih_profila>da</kontrola_kolornih_profila>
<kontrola_formata>da</kontrola_formata>
<kontrola_napusta>da</kontrola_napusta>
<kontrola_zavrssnog_prikaza>da</kontrola_zavrssnog_prikaza>
<ispunjavanje_radnoga_naloga_za_tisak_s_detaljnim_tehnolosskim_
uputama>da</ispunjavanje_radnoga_naloga_za_tisak_s_detaljnim_
tehnolosskim_uputama>
<nosioc>?eljko brneti?</nosioc>
<datum_preuzimanja_gotovih_materijala_graficcke_pripreme>20.07.2003.
</datum_preuzimanja_gotovih_materijala_graficcke_pripreme>
<datum_izvrssenja_zavrssne_kontrole>20.07.2003.
</datum_izvrssenja_zavrssne_kontrole>
</zavrssna_kontrola_i_priprema_dokumenta_za_tisak>
</faza_graficcke_pripreme>
< proces_tiska_i_graficcke_dorade >
< impozicija_araka >da</impozicija_araka>
< ispis_araka-1_1 >da</ispis_araka-1_1>
< ovjera_araka >da</ovjera_araka>
< CTP_kemigrafska_faza_izrade_tiskarskih_plocca >
<denzitometrijska_kontrola>da</denzitometrijska_kontrola>
</CTP_kemigrafska_faza_izrade_tiskarskih_plocca>
< tisak >
<spektrofotometrijska_kontrola>da</spektrofotometrijska_kontrola>
</tisak>
< proces_graficcke_dorade >
<obrez_araka>da</obrez_araka>
<savijanje_araka>da</savijanje_araka>
<sabiranje_i_pressanje_araka>da</sabiranje_i_pressanje_araka>
<ssivanje_araka>da</ssivanje_araka>
<izrada_korice>da</izrada_korice>
<proces_tvrdog_uvezivanja>da</proces_tvrdog_uvezivanja>
<obrez_s_tri_strane>da</obrez_s_tri_strane>
</proces_graficcke_dorade>
</proces_tiska_i_graficcke_dorade>
< pakiranje_i_ekspedit >da</pakiranje_i_ekspedit>
<zavrssna_kontrola_graficckog_urednika_i_dopusstenje_za_skladisstenje_i_
distribuciju_knjige>da
</zavrssna_kontrola_graficckog_urednika_i_dopusstenje_za_skladisstenje_i_distribuciju_knjige>
< ocjena_i_analiza_proizvoda >da</ocjena_i_analiza_proizvoda>
</root>
Postavlja se tvrdnja da je ovako razrađen kodni zapis, podloga za automatizirani izdavački radni nalog koji je iskoristiv u praksi radi slijedećih razloga:
o detaljno razrađene faze su općenite faze nastanka knjige a mogu se jednostavno prilagoditi specifičnim procesima,
o predložena razrada i nazivlje normativa u okruŽenju izdavačke i grafičke produkcije nastanka knjige je autorov prijedlog koji se može koristiti u praksi ali se može i nadopuniti i izmijeniti prema potrebama,
o neke su varijable navedene ali nisu vezane za određene vrijednosti tj. navedene su kao prazni tagovi iz slijedećeg razloga: radni je nalog koncipiran kao egzaktan stvarni put knjige koja je realno produciran tj. realno se dogodio u praksi. Elementi koji nisu sadržani u navedenoj knjizi a mogući su u nekim drugim kombinacijama, navedeni su kao doprinos izgradnji rječnika varijabli kako bi nazivlje bilo obogaćeno većinom termina za koje autor rada smatra da su potrebni.
Na poslijetku, ovaj radni nalog, u kombinaciji s ostalim elementima XML tehnologije, posebice preko XML sheme i XSL prikaza, je jednostavan za transformaciju. Bilo da se radi o samostalnome radnom nalogu izdavačkoga poslovanja, bilo kao segment informacijskoga sustava izdavačke i grafičke djelatnosti. Tehnički aspekt radnoga naloga je vrlo važan čimbenik, kako za automatizaciju samoga izdavačkog poslovanja, tako i za značajan upravljački napredak u korištenju browsera i automatizaciji komunikacije s tiskarom.
3. Struktura knjige
Da bi se djelovalo u predloženim smjerovima automatizacijskih rutina prema web-u i e-izdavaštvu , potrebna je detaljnija razrada same strukture knjige. Naime, želi li se upravljati bazama podataka, bazama tekstova i slika, arhivama i cjelokupnim korpusom gotovih knjiga spremljenih u elektronskom formatu, potrebno je opisati samu strukturu knjige na najnižoj razini.
Stoga se predlažu osnovni elementi tagova same knjige kao podloga automatiziranog djelovanja i upravljanja elementima knjige, bilo prema konvencionalnim izdavačkim i tiskarskim proizvodnim elementima, bilo prema web-u i e-izdavaštvu . Te će varijable biti bez vrijednosti (prazni tagovi) jer za potrebe samoga primjera nisu previše značajne.
Prije razrade same strukture knjige, daju se prijedlozi elemenata nazivlja elektronskoga dokumenta (apilkacije) u kojima se vrše produkcijske faze same izrade knjige
<root>
< definicija_elektronskog_dokumenta_stranica_knjige >
< naziv_dokumenta />
< format_zapisa />
< memorijska_lokacija />
< datum_poslijednje_promjene />
< broj_stranica_dokumenta />
< mjerni_sustav_dokumenta >
< milimetar />
< centimetar />
< cicero />
< pica />
< inch />
</mjerni_sustav_dokumenta>
< kolorni_sustav_dokumenta >
< rgb_sustav />
< cmyk_sustav />
< cie_lab_sustav />
< crno-bijeli_sustav />
</kolorni_sustav_dokumenta>
< definicija_mastera />
< ulazni_filtari_dokumenta />
< izlazni_filtari_dokumenta />
< format_stranice />
< margine >
< margo_veza />
< margo_glave />
< margo_vanjskog_ruba />
< margo_nogu />
</margine>
< orijentacija_stranice >
< uspravna_stranica />
< polozzena_stranica />
</orijentacija_stranice>
< stupac >
< broj_stupaca />
< razmak_meddzzu_stupcima />
</stupac>
</definicija_elektronskog_dokumenta_stranica_knjige>
< definicija_pisma >
< ime_pisma />
< pismovni_rez >
< normalno_pismo />
< polumasno_pismo />
< masno_pismo />
< kurzivno_pismo />
</pismovni_rez>
< pismovna_visina />
< pismovni_prored />
< pismovni_stil >
< normalni_prikaz />
< prikaz_u_negativu />
< zasjenccani_prikaz />
< podcrtani_prikaz />
</pismovni_stil>
< ssirina_pisma />
< boja_pisma >
< boja_znaka />
< boja_obruba />
< boja_sjene />
</boja_pisma>
< lokacija_u_kodnoj_tablici />
< indeks >
< polozzaj/ >
< visina_pisma />
</indeks>
< potencija >
< polozzaj />
< visina_pisma />
</potencija>
</definicija_pisma>
< elementi_definicije_paragrafa >
< razmak >
<r azmak_izmeddzzu_slova >
<minimalni_razmak/>
<optimalni_razmak/>
<maksimalni_razmak/>
</razmak_izmeddzzu_slova>
< razmak_izmeddzzu_rijecci >
<minimalni_razmak/>
<optimalni_razmak/>
<maksimalni_razmak/>
</razmak_izmeddzzu_rijecci>
< razmak_izmeddzzu_paragrafa >
<ispred/>
<iza/>
</razmak_izmeddzzu_paragrafa>
</razmak>
< poravnanje_paragrafa >
<poravnanje_prema_lijevoj_margini/>
<poravnanje_prema_desnoj_margini/>
<centralno_poravnanje/>
<poravnanje_prema_obje_margine/>
</poravnanje_paragrafa>
< metoda_postavki_proreda >
<prema_donjoj_pismovnoj_liniji/>
<prema_gornjoj_pismovnoj_liniji/>
<proporcijalno/>
</metoda_postavki_proreda>
< uvlaka >
<desna_uvlaka_cijelog_paragrafa/>
<lijeva_uvlaka_cijelog_paragrafa/>
<uvlaka_prvoga_retka_u_paragrafu/>
</uvlaka>
< tabulator >
<pozicija/>
< metoda_poravnanja >
<lijevo_poravnanje/>
<centralno_poravnanje/>
<desno_poravnanje/>
<poravnanje_prema_tipografskoj_toccci/>
<poravnanje_prema_tipografskom_zarezu/>
</metoda_poravnanja>
</tabulator>
< vizualni_efekti_paragrafa >
<linija>
<vrsta/>
<pozicija/>
<boja/>
</linija>
<podloga>
<vrsta/>
<pozicija/>
<boja/>
</podloga>
</vizualni_efekti_paragrafa>
</elementi_definicije_paragrafa>
< metoda_dijeljenja_rijecci >
<manualno_dijeljenje_rijecci/>
<automatsko_dijeljenje_rijecci_prema_leksikolosskim_pravilima/>
<kombinirano_dijeljenje_rijecci/>
<jezik/>
<dozvoljena_zona-podruccje_dijeljenja/>
</metoda_dijeljenja_rijecci>
< elementi_definicije_ispisa_dokumenta >
<destinacija/>
<pisacc>
<destinacija_pisacca/>
<format_ispisa/>
<broj_kopija_ispisa/>
<linijatura_ispisa/>
<profilacija_ispisa/>
<pregled_ispisa/>
</pisacc>
<ispis_u_datoteku>
<PS/>
<PDF/>
</ispis_u_datoteku>
</elementi_definicije_ispisa_dokumenta>
</root>
Sama struktura knjige je jedan od ključnih čimbenika koji utječe na automatizaciju. Bez detaljne razrade strukture knjige po tagovima kao i bez precizne pohrane definiranih i označenih struktura u bazama podataka, nemoguće je provesti bilo kakve automatizacijske rutine u smjeru elektronskoga izdavaštva. Stoga se predlaže da nakladnici koji svoje izdavačke produkte žele publicirati na web-u i koji tržištu nude hibridnu izdavačku proizvodnju, moraju ovome području posvetiti značajnu pažnju. U web redakcijama izdavačkoga poslovanja je potrebno izraditi precizne procedure za označavanje strukturnih elemenata i to mora biti zajednički zadatak na relaciji između samoga uredništva i informatičke podrške.
Slijedi pregled najznačajnijih elemenata standardne knjige, napisanih u XML kodu i spremnih za izmjene i detaljniju razradu među samim nakladnicima.
<root>
< osnovni_tekst >
< bazni_tekst />
< naglasseni_tekst />
< dodatni_tekst />
< uvucceni_tekst />
< tekst_predgovora />
< tekst_pogovora />
< tekst_biljesske_o_piscu />
< uvucceni_tekst />
< didakticcki_tekst >
<Zapamtimo/>
<Ponovimo/>
<Pitanja_i_zadaci/>
<Za_one_koji_zzele_znati_visse/>
</didakticcki_tekst>
</osnovni_tekst>
< naslovi >
< nadnaslov />
< naslov_cjeline />
< naslov_poglavlja />
< naslov_nastavne_jedinice />
< naslov_predgovora />
< naslov_pogovora />
< naslov_biljesske_o_piscu />
< naslov_sadrzzaja />
< podnaslov />
< didakticcki_naslov >
<Zapamtimo/>
<Ponovimo/>
<Pitanja_i_zadaci/>
<Za_one_koji_zzele_znati_visse/>
</didakticcki_naslov>
< zaglavni_naslov />
</naslovi>
< dodatni_tekstovi >
< potpis_pod_sliku />
< opis_legendi_uz_sliku />
< fusnota />
< rubnica />
< zaglavlje />
</dodatni_tekstovi>
< tablica >
< zaglavlje_tablice />
< tijelo_tablice />
< rezultat_tablice />
</tablica>
< pozivni_tekst >
< poziv_na_sliku />
< poziv_na_referentnu_literaturu />
< poziv_na_web_link />
</pozivni_tekst>
< rjeccniccka_i_leksikonska_natuknica >
< gramaticcko_odreddzzenje />
< podruccje />
< izgovor-naglassavanje />
< izraz-izriccaj />
< fraza />
< sinonim />
< razliccita_znaccenja />
< etimologija />
< latinski_naziv />
< primjer />
< citiranje />
< uputnica />
< izvedenica />
< nepravilni_oblici />
</rjeccniccka_i_leksikonska_natuknica>
</root>
U daljnjem se tekstu daju varijable koje prikazuju elemente koji utječu na strukturu cijene same knjige i izrade kalkulacije kao i na elemente koji utječu na izbor prodajnih kanala tj. plasmana same knjige. U ovom je području izrade XML rječnika varijabli potrebno istaknuti dvije činjenice. S jedne strane, kanali prodaje i uloga marketinga se značajno razlikuje u knjižnoj domeni od većine ostalih proizvodnih sustava, bilo da se radi o marketingu tiskare ili izdavačke kuće. Drugi je važan čimbenik da, analizirajući samu prodajnu organizaciju, dosta variraju informatička upravljačka praćenja u ovisnosti o samim izdavačkim sustavima. Stoga se prikazuje općenito nazivlje koje će se u praksi morati prilagoditi konkretnom sustavu.
< projekcija_knjige/ >
< odreddzzivanje_naklade_knjige >
<predviddzzena_nakda>1000</predviddzzena_nakda>
<stvarna_naklada>1000</stvarna_naklada>
<odobrenje_naklade>
<komercijalni_direktor>da</komercijalni_direktor>
<direktor_marketinga>da</direktor_marketinga>
<direktor_nakladništva>da</direktor_nakladništva>
<urednik>da</urednik>
<Uprava>da</Uprava>
</odobrenje_naklade>
</odreddzzivanje_naklade_knjige>
< izrada_kalkulacije-odreddzzivanje_cijene_knjige >
< autorski_honorar >
<autorski_ugovor_za_tekst_knjige/>
<autorski_ugovor_za_ilustracije-crtezze-fotografije/>
<autorski_ugovor_za_dizajn_i_oblikovanje/>
<autorski_ugovor-ostalo/>
</autorski_honorar>
<ostali_trosskovi>
< trossak_redakcijske_pripreme >
<lektura/>
<korektura/>
<redaktura/>
<digitalni_unos/>
<informaticcka_obrada_rukopisa-kodiranje_i_tagiranje/>
</trossak_redakcijske_pripreme>
< trossak_graficcke_pripreme >
<slog_i_prijelom/>
<skaniranje_i_obrada_ilustrativnog_materijala/>
<ispis/>
</trossak_graficcke_pripreme>
< CTP_trossak >
<trossak_izrade_tiskarskih_plocca/>
<trossak_utrossenih_kemikalija/>
<trossak_ostalog_repromaterijala/>
</CTP_trossak>
< trosak_tiska_i_dorade >
<cijena_tiskare/>
<cijena_dorade/>
</trosak_tiska_i_dorade>
< trossak_ekspedita-skladisstenja-distribucije />
< trossak_promocije_i_propagandnih_aktivnosti />
<ostali_direktni_i_indirektni_trosskovi/>
< dotacije />
</ostali_trosskovi>
</izrada_kalkulacije-odreddzzivanje_cijene_knjige>
< upravljanje_kanalima_prodaje >
< maloprodaja >
<udio_trgovacckih_rabata/>
<definicija_uvjeta_i_garancija_placcanja/>
<definicija_rabata/>
<definicija_popusta/>
</maloprodaja>
< veleprodaja >
<prodaja_knjizzarama/>
<prodaja_bibliotekama/>
< prodaja_ustanovama />
<udio_trgovacckih_rabata/>
<definicija_uvjeta_i_garancija_placcanja/>
<definicija_rabata/>
<definicija_popusta/>
</veleprodaja>
< direktna_prodaja >
< katalosska_i_telefonska_prodaja >
<definicija_uvjeta_i_garancija_placcanja/>
<definicija_popusta/>
</katalosska_i_telefonska_prodaja>
< terenska_prodaja >
<definicija_uvjeta_i_garancija_placcanja/>
<definicija_popusta/>
</terenska_prodaja>
</direktna_prodaja>
< upravljanje_prodajom_putem_interneta >
<definicija_uvjeta_i_garancija_placcanja/>
<definicija_rabata/>
<definicija_popusta/>
</upravljanje_prodajom_putem_interneta>
< upravljanje_inozemnom_prodajom >
<fiksna_prodaja/>
<konsignacijska_prodaja/>
<definicija_uvjeta_i_garancija_placcanja/>
<upravljanje_carinskim_i_sspedicijskim_poslovima/>
<definicija_rabata/>
<definicija_popusta/>
</upravljanje_inozemnom_prodajom>
< upravljanje_uvozom >
<fiksna_prodaja/>
<konsignacijska_prodaja/>
<definicija_uvjeta_i_garancija_placcanja/>
<upravljanje_carinskim_i_sspedicijskim_poslovima/>
<definicija_rabata/>
<definicija_popusta/>
</upravljanje_uvozom>
</upravljanje_kanalima_prodaje>
< upravljanje_marketingom_knjizznog_poslovanja >
< promocija >
< ekonomska_propaganda />
< unapreddzzenje_prodaje />
< odnosi_s_javnosscccu />
</promocija>
< istrazzivanje_i_selekcioniranje_trzzissta />
< marketinsska_strategija />
< marketinssko_planiranje />
< upravljanje_analiticckim_sustavom_i_bazama_podataka />
</ upravljanje_marketingom_knjizznog_poslovanja >
</root>
4. Zaključak
Kao zaključak ovoga rada projicira se slijedeće: XML kodnom logikom i XML opisom podataka, moguće je znatno doprinjeti ubrzanju, racionalizaciji i automatizaciji izdavačkoga poslovanja. Moguće je, isto tako, postaviti i isprogramirati rutine automatizirane komunikacije između XML-a i partnera u okruŽenju a, posebice, s tiskarskim sustavima. Tiskare će se ubrzo okrenuti prema JDF-u koji je, kao jezik tiskarstva, također baziran na XML-u.
Uvjet za integriranu implementaciju XML-a i JDF-a jest precizno definirana organizacija s normiranom proizvodnjom i jasno definiranim poslovnim procedurama. Kako su komunikacije među različitim sustavima moguće samo preko standardiziranih protokola komunikacije, rječnik XML varijabli je nužan za svako područje djelovanja.
Nekoliko stotina razrađenih termina za područje izdavaštva, predloženih u ovome radu, kao i detaljna razrada hijerarhije, normativa i dokumentacije, doprinosi tim procesima.
Sama će izrada rječnika XML varijabli kao i procesa standardizacije pod XML-om, u vrlo bliskoj budućnosti frekventno zahvatiti izdavačke, grafičke ali i sve ostale tehničke i produkcijske sustave. Kako se u svijetu dosta snaŽan zamah u naznačenome smjeru već danas moŽe osjetiti, autori predlaŽu djelovanje u smjeru koje je definirano ovim radom.
5. Literatura
[1] Stephan Jaeggi, PrePress Consulting of CIP4: “JDF - Job Definition Format” , Seybold, San Francisco, 2002.
[2] Žiljak, V., Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu: “Vođenje grafičke proizvodnje XML tehnologijom”, Međunarodni simpozij Ofsetni tisak, Zagreb , 2003.
[3] John Birkenshaw, Pira International Ltd.: “Concepts of Workflow”, “MIS for Printers” Birmingham , 2003.
[4] Barišić, M., Žiljak V.: “XML tehnologija u povezivanju izdavatva i tiskarstva”, Međunarodni simpozij “Ofsetni tisak”, Zagreb 2003.
[5] Barišić, M.,: “Projekcija razvoja integracije digitalne grafike, izdavaštva i web-a”, Doktorska disertacija, Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2004.
[6] Birkenshaw, J., Smyth, S. “The Impact of Market and Technology Changes on Publishers and Printers”, Pira International Ltd, 2001
[7] Žiljak, V.; “Information system transformation after implementing XML technology”, 14th International Conference on Information and Intelligent Systems, Varadin 2003.