Automatizacija normativa grafičke pripreme podržano XML tehnologijom

Autor
mr.sc.Zoran Nježić

Sažetak

U radu će se pokušati dati prijedlog definiranja jednoga dijela elementa koji su potrebni za početak normiranja grafičke pripreme. Normativni dio toga proizvodnoga dijela je projektiran sa ekspertnim tim iz Školske knjige, te se je na temelju njihovog iskustvenog i praktičnog dijela krenulo u izradu kompleksnoga sustava koji bi trebao postati baza za daljnju nadgradnju tog normativnoga dijela. Za cilj je postići što potpunije informatičko definiranje svih elemenata u grafičkoj pripremi i time povećavati postojeće znanje na što višu razinu.

1. Uvod

U ovome poglavlju pokušati će se dati prijedlog i definicija parametra koji opisuju područje grafičke pripreme. Informatički su opisani slijedeći parametri: faktor izrade grafičko uređenje, kriterij sloga grafičko uređenje, faktor izrade prijelom, kriterij sloga prijelom, skeniranje složenost i skeniranje veličina. Svaki od tih parametara je definiran sa pripadajućim podkategorijama, a svaka podkategorija sa brojčanim vrijednostima koje su dobivene i izmjerene u realnoj proizvodnoj grafičkoj produkciji. Brojčane vrijednosti podkategorija definirane su u relativnim jedinicama, a obuhvaćale su pripadajuću cijenu i vrijeme. Sve opisani parametri i podkategorije su izrađene u konzultacijama sa ekspertnim timovima velikih hrvatskih grafičkih kuća, te su time moguće daljnje prilagodbe novonastalim potrebama tržišta.

2. Grafičko uređenje

U tablici 1 su navedene brojčane vrijednosti za faktor izrade grafičko uređenje. Definirane su četri podkategorije i to: novo (ako se grafičko uređenje radi iznova), prerađeno (ako je grafičko uređenje prerađeno), izmjenjeno (ako je grafičko uređenje izmjenjeno) i ponovljeno (ako je grafičko uređenje ponovljeno). Brojčane vrijednosti u tablici 1. su postavljene za određenu specifično situaciju, te se u ovome slučaju uzimaju kao okvirne vrijednosti.

Da bi se ostvarila potpunija kontrola nad grafičkim uređenjem potrbno je povezati faktor izrade grafičkog uređenja sa kriterijem sloga grafičkog uređenja. Tablica 2 obuhvatila je brojčane vrijednosti za kriterij sloga grafičko uređenje. Postavljene su četri podkategorije i to obični, srednji, teški i specijalni. Ovisno o specijaliziranosti pojedine grafičke kuće moguće je dodatno raslojavanje na više podkategorija. U ovome radu zadržati ćemo se na ovako opisnom dijelu za kriterij sloga. Također kao i u predhodnom slučaju brojčane vrijednosti u tablici 2. su postavljene za određenu specifično situaciju, te se u ovome slučaju uzimaju kao okvirne vrijednosti.

Da bi bila uspostavljena potpunija kontrola pripremnog dijela proizvodanje potrebna je pravilna definicija svih elemenata u XML strukturi opisa podataka. Težilo se je obuhvatiti, razraditi i opisati sve parametre, te je razrađeno sa grafičkim uređenjem, prijelomom, skeniranjem, specifičnim poslovima i vanjskom uslugom. Svakoj od tih kategorija je pridruženo pripadajuće

vrijeme aktivnosti i cijena kako je opisnao u tablicama. Na slici 1 je prikazan prijedlog XML strukture

grafičkog uređenja koje je podijeljeno na novo, ponovljeno, prerađeno i izmjenjeno. U toj strukturi je vidljivo da je cijena definirana sa elementom cijena, a vrijeme sa elemntom vrijeme, te element broj stranica definira potreban broj stranica.

<GRAFICKO_UREDJENJE>

<KALK_GU ID=”1">

<GUcijena> 10 </GUcijena>

<GUvrijeme> 15 </GUvrijeme>

<brojstranica> 20 </ brojstranica >

</KALK_GU>

</GRAFICKO_UREDJENJE>

2. Prijelom

U tablici 3 navedene su brojčane vrijednosti za faktor izrade prijelom. Podkategorije faze prelamanja su grupirane u četiri podkategorije i to od vremenski najduže koja kreće od špigla, pa predšpigla, 1 revizije i posljednje vremenski najkraće dodatne revizije.

tablica 3

Faktor izrade prijelom i kriterij sloga prijelom su vezani parametri radi potpunijeg obuhvaćanja faze prelamanja. U tablici 4 navedene su brojčane vrijednosti za kriterij sloga prijelom. Eksperimentiranjem je ustanovljeno da je kriterij sloga gradiran u kategoriju glatki (glatki1 i glatki2, najjednostavniji oblik kategorije sloga), srednji (srednji1, srednji2 i srednji 3, srednja kategorija sloga) i specijalni (specijalni1 i specijalni2, najzahtjevniji oblik sloga).

Kriterij sloga Cijena Vrijeme

glatki1 1.00 2.00

glatki2 3.00 4.00

srednji1 5.00 6.00

srednji2 7.00 8.00

srednji3 9.00 10.00

specijalni1 11.00 12.00

specijalni2 13.00 14.00

Na slici 2 je prikazan prijedlog XML strukure za prijelom koji se sastoji od dva dijela i to faktora izrade prijelom i kriterija sloga prijelom. U toj strukturi je vidljivo da je cijena definirana sa elementom cijena, a vrijeme sa elemntom vrijeme, te element broj stranica definira potreban broj stranica.

<KRITERIJ_SLOGA>

<KALK_KS ID=”1">

<KScijena> 7 </KScijena>

<KSvrijeme> 8 </KSvrijeme>

<brojstranica> 20 </ brojstranica >

</KALK_KS>

</ KRITERIJ_SLOGA >

slika 2

3. Digitalizacija

Proces digitalizacije originala je povezan sa dvije relacije i to skeniranje složenost i skeniranje veličina. U tablici 5 navedene su brojčane vrijednosti za skeniranje složenost.

Složenost Faktor povećnja Vrijeme

skeniranja cijene

jednotonski 1.00 2.00

višetonski jednobojni 3.00 5.00

višetonski višebojni 5.00 8.00

tablica 5

Skeniranje složenost je gradirno u tri razine i to jednotonski (crno bijeli originali), višetonski jednobojni (originali sa više tonova u jednoj boji, siva skala) i višetonski višebojni (kolor originali). U ovome dijelu su obuhvaćeni zajedno i refleksni i transparentni originali.

U tablici 6 navedene su brojčane vrijednosti za skeniranje veličina. Skeniranje veličina je podijeljeno u četiri kategorije i to: minimal (do A5), srednji (od A5 do A4), veliki (preko A4) i posebni zahtjevi. Ovisno o namjeni i specijaliziranosti pojedine grafičke kuće, moguće i dodatno stupnjevanje veličina originala kao i svih ostalih opisani parametara grafičke prirpreme.

Veličina originala Cijena Vrijeme

minimal (do A5) 1.00 2.00

srednji (A5-A4) 3.00 4.00

veliki (preko A4) 5.00 6.00

posebni zahtjevi 7.00 8.00

tablica 6

Na slici 6 je prikazan prijedlog XML strukture za fazu skeniranja koja se satoji od dva dijela i to od skeniranja složenosti sa pripadajućom podjelom i skeniranja veličina sa predloženom podjelom.

<SKENIRANJE>

<KALK_ SKENIRANJE ID=”1">

<SScijena> 5 </SScijena>

<SSvrijeme> 8 </SSvrijeme>

<SVcijena> 1 </SVcijena>

<SVvrijeme> 2 </SVvrijeme>

</KALK_ SKENIRANJE >

</ SKENIRANJE >

slika 3

4. Zaključak

Neminovni ulazak XML tehnologije u sadašnje vrijeme kao standard za opisivanje podataka uvjetuje cjelokupno definiranje svih proizvodnih elemenata grafičke pripreme. U ovome radu se je pokušao dati prijedlog za početak definiranja elemenata, te je time otoreno područje za dodatnu nadgradnju. Svaka od opisnih kategorija se mora dodatno proširivati radi cjelokupnoga obuhvaćanja, a za ovaj trenutak je kreiran kostur koji omoguće daljnju izgradnju. Paralelno sa tim izgrađuju se alati koji omogućuju komunikaciju i vizualizaciju sa bazom podataka, te se stvaraju temelji za cjlokupno informatičko opisivanje grafičke pripreme.

5. Literatura

1. Z. Nježić, V. Žiljak, K. Pap: ”Design of Digital Graphic System”, International Design Conference DESIGN 2002, Dubrovnik 2002.
2. Z. Nježić, V. Žiljak, K. Pap, B. Sviličić: ” The stohastic model of simulation of a virtual printing-house ” , 30th International Research Conference of IARIGAI, Dubrovnik, Croatia, 2003.
3. V. Žiljak: “Digital Printing and XML Technology in Graphic Production Planning”, International Conference on innovative educational content management and Digital Printing: Proceedings, Athens – Greece, 2003.
4. K. Pap: ” Standardizacija i automatizcija grafičke proizvodnje u XML-u ” , Znanstveno stručni skup o pravcima razvoja grafičke industrije I tiskarstva, Stubičke toplice, Croatia, 2003.