Tiskarstvo 03

'Seminar o pravcima razvoja grafičke industrije i tiskarstva' – petak, 28.02 i subota 01.03.2003 u Stubičkim toplicama

ELEKTRONIČKO IZDAVAŠTVO

Boris Kren

Prethodna radna definicija:
digitalno izdavaštvo, elektronički časopisi, e-knjige i tiskovine, elektronički ili linijski tekstovi - ukratko bilo koji oblik mrežne komunikacije koji se može i želi kontrolirano ponavljati i kontrolirano uputiti u istovjetnom značenjskom (smislenom) obliku na drugo mjesto na mreži i može se autorizirati bilo kao vlasništvo, bilo kao dar.
Elektronički tekstovi obrađeni s naslova grafičke struke trebali bi biti dobro obavljeni posao, posao kao i svaki drugi, uredan, čitljiv i u skladu s grafičkom kulturom, baš kao što i zapis koji dobijemo s računala nastojimo otisnuti onako kako treba i još bolje ako je moguće.
Mnogi od nas se vjerojatno ne prepoznaju i ne nalaze u tom naizgled fluidnom digitalnom prostoru u koji se iz dana u dan sve više upuštamo ili smo čak prisiljeni postupno se na nj navikavati.
Odabrao sam bez ikakve bojazni relativno slučajan ulaz u to more linijskih iliti online publikacija da bismo vidjeli što nas tamo čeka i ostavio redoslijed pronađenih adresa kako su same izranjale.
Ima tu naravno i jedna skrivena misao. Naime i najslučajniji ulazak u svjetsko mrežje znanja i neznanja, s naumom da se pronađu definirani ili standardizirani odgovori mora vrlo brzo naići na stroge zadanosti i sustavnost kao i na mnoga nadahnuća i poticaje.
Digitalno ili elektroničko izdavaštvo novi je pojam za proces koji je itekako poznat ali do sada nije prepoznat kao izdavaštvo. To je sama računarska priprema u svom gotovom formatu spremnom za prenošenje u tiskovnu formu. Tiskarski stroj ovdje je zamjenjen sa svjetskom digitalnom mrežom tj. s webom, s internetom i tako je izdavaštvo već u svojoj pripremi digitalno izdavaštvo. Posrednici koji digitalni oblik neke naše pripreme pretvaraju u svakom čitljive i upotrebljive tekstove, zvukove i slike, cijeli je niz programa i meta jezika za služenje internetom, za "gledanje" Interneta. Upravo taj dio svjetskog mrežja, poprište je rješenja koje je oblikovalo digitalno izdavaštvo, i sad, vrijeme je da digitalno izdavaštvo vrati loptu i uobliči ponuđene mogućnosti, za svoj najbolji razvoj.
Namjera mi je stoga pokazati kako u ovom slučaju znanost kao sustavnost mišljenja koje se oslanja na određenu stvarnost, nudi rješenja i na mnoge načine daje putokaze svakom tko je za svoju struku ozbiljno zainteresiran.
Evo kao ilustracije prve adrese http://info.lib.uh.edu/sepb/sepb.html
Tu su odabrani članci, knjige i ostali tiskani i mrežni materijali na engleskom jeziku, korisni za razumijevanje sveučilišnog elektronskog izdavaštva povezanog s tiskanim znanstvenim tekstovima.
Svako mjesto na mreži, (web), koje okuplja ozbiljna nastojanja i znanja ljudi koje žele i mogu stručno uobličiti problematiku digitalnog izdavaštva, nudi obilje materijala. Izvući ću odavdje osnovne i odmah vidljive okosnice i smjeri koje se isprepleću i čine niti vodilje daljnjeg razvoja. Treba još napomenuti da do razvoja ne dolazi baš spontano.

a) povijesna nužnost PDF-a
b) pitanje autorskih prava
c) većina literature tiskana
d) ogromna količina materijala pohranjena u zatvorenim sustavima
e) blagodati mrežnih pretraživanja
f) nova Aleksandrijska knjižnica na pomolu

Add a)
PDF kao prijenosni digitalni format zapisa potpuno jednak tiskanom obliku nekog grafičkog zadatka, naprosto je vidljivi zapis univerzalno čitljivog metajezika (postscript) za ispis na film. Film kao čvrsti nepromjenjivi materijal tiskarima je omogućavao njegovu potpunu reprodukciju. PDF je neke vrsti digitalnog filma vidljiva svakom i iskoristiva svakom jer je meta jezik kojim se osvijetljava film u potpunosti prenijet u računalo i na monitor onako kako je zadan i onako kako treba biti otisnut.
Prema tomu ako je film u potpunosti prenesen i na monitor, onako kako se iz njega tiska, tada je to digitalni tisak, tj. digitalno izdavaštvo parexcellance. Međutim samo preslikavanje tiskanog materijala u njegovu digitalnu inačicu ni izdaleka ne iscrpljuje mogućnosti linijskog izdavaštva u smislu "prikačivanja" svega što ima ozbiljne veze s osnovnim zapisom.
Koliko god je PDF i njegova nepromjenjivost presudna i odlična za tiskare, za linijsko izdavaštvo on je ograničen baš time. Tako koliko su ljudi željeli da imaju zapis po kojem se više ne može prčkati sad čak i tiskarima odgovara da se u taj zapis može intervenirati i mijenjati ga.
Pogodnost PDF je njegova reprezentativnost. Tim više je podložan zloupotrebi. Stoga pitanje zaštite PDF-a postaje sve više aktualno. Dapače čak je dano i obećanje Adobeovo da će to ubuduće vrlo skoro potpuno riješiti. U zaštitu PDF-a uključila se i Xerox korporacija kao i Microsoft.

Add b)
Zaštita bilo kojeg elektronskog zapisa ozbiljna je stvar. To je u prvom redu zaštita slobode izražavanja i zaštita slobode individue. Dok god će u društvu prevladavati demokracija i poštovanje vlastitog i tuđeg mišljenja autorska prava bit će neotuđivi dio svakog teksta na internetu. Razvoj digitalnog potpisa jedan je izvrstan primjer takvih nahođenja.
Izvađeno iz statuta Washingtonskog državnog sveučilišta: "Sloboda izražavanja:
Washingtonsko državno sveučilište poštuje Prvi amandman o pravima na slobodu govora, uključujući i akademsku slobodu umjetnika i znanstvenika. Stoga WDS ne ograničava sadržaje e-pošte uposlenika, fakulteta i studenata ili sadržaje individualnih www stranica istih, a koje su povezane s oficijelnim WDS web stranicama, osim u granicama obuhvaćenim zakonom".

Add c)
Primamljivost slobode objavljivanja na svjetskom mrežju, preglednosti i povezivanje mrežnih sadržaja nameće autorima i izdavačima prebacivanje aktuelnih tiskanih naslova u digitalni
oblik. To će silno buknuti čim se uspostavi dovoljno ekonomična sigurnosna zaštita digitalnog zapisa.
Po mišljenju nekih ljudi u Microsoftu do 2020. godine 50% svega što čitamo bit će u elektronskom obliku.

Add d)
No ipak najpozvanija mjesta za digitalizaciju su ustanove koje skupljaju tiskanu građu ili su centri naobrazbe, a to su državne knjižnice i fakulteti. Sama količina skupljenih nacionalnih tiskanih djela zastrašujuća je: milijuni i milijuni primjeraka.
U nekim Knjižnicama radi i do 2.000 ljudi s cca 80 mil U$ godišnjeg prometa poslužujući i do 40.000 studenata.
Najsmjelija je Knjižnica kalifornijskog sveučilišta: Kalifomijska digitalna knjižnica, takozvana "knjižnica bez zidova", osnovana 1997. godine. S 45-ero stalno zaposlenih pokriva brojne sveučilišne komplekse koristeći postojeću infrastrukturu. Nastala je s namjerom da od početka bude digitalna: da stvara, omogućuje korištenje i čuva digitalne baze podataka, da razvija alate i usluge njihovog korištenja, da utječe na primjenu novih tehnologija u znanstvenim komunikacijama i podupire ih, i da uspostavlja suradnju za svrsishodno širenje digitalnog ustroja.
Knjižnice uglavnom dijele iste probleme u digitalizaciji: nedostatak pravih ljudi, nedostatak novaca i teškoće zbog velikih preinaka dosadašnjeg rada. Međutim Knjižnice bi trebale samo do određene razine pripremiti digitalne materijale. Njih će mreža znanstvenika, profesionalnih informatičara i tehnologa diljem svijeta iznjeti u svjetsko mrežje.

Add e, f)
Fluentnost svjetskog mrežnog istraživanja u principu je cjelokupna dostupnost traženih informacija na upit. Očekuje se da su odgovori autoritativni, vjerodostojni i da su rezultat zadnjih istraživanja. Pritom nije bitno od kuda dolaze podaci. Oni postaju dio ogromne Svjetske knjižnice znanja.

Pomoć sa sviju strana
Biti stalno u tijeku - tko nije: u - toga nema
Pitanje unutarnje kakvoće znanstvenih prikaza
Osnovni i dosadašnji programi obrade podataka

Korak dalje ali svi u lancu

Sijedi niz adresa skupine ljudi koji na svoj način žele doprinjeti točnosti podataka svojom istinoljubivošću, savješću i dobrom voljom, gradeći kriterije prepoznavanja kvalitetne mrežne i računarske informacije.
U tom smislu to je pomoć praktički odasvud.

http://www.desktoppublishing.com/open.html
Vrlo široka lepeza raznolikih stranica vezanih uz
digitalno izdavaštvo i programske pakete za nj
(Izrada slovnih znakova ili web dizajn napr).

http://www. press, umich. edu/jep/
List o elektroničkom izdavaštvu od 1997. do 2002.
godine uglavnom usredotočen na razvoj
elektroničkih komunikacija, njihove
vjerodostojnosti i ekonomske konzekvence.

http://www.el.cam.ac.uk/~mgk25/publ-tips.html
Niz uputa za dosljednu izradu znanstvenih članaka
za mrežnu upotrebu.

http://www. el. cam.ac. uk/~mgk25/publ-tips.html
SubSection=ONEWS
Elektronski list s vijestima iz grafičke industrije
i raznovrsnim promocijama

Biti sugovornik u izgradnji kriterija znači pitati, dobijati odgovore, sudjelovati i odgovarati.
U tom ozbiljnom komešanju polako se počinje kristalizirati struktura podataka (standard podataka), filter kroz koji će morati proći svaki znanstveni rad prije uvrštavanja u svjetsku mrežu. Jedno će biti standardizirani filter za pretraživanje s kojim se korisnik ne bi trebao posebno bakčati, a drugo filter kakvoće znanstvenog rada. To je posebna priča za sebe.
Naime unutarnji kvalitet nekog znanstvenog rada ponuđenog za tisak ocjenjivale su same kolege po struci pa se tisak znanstvenog članka otegnuo i do tri godine od dana kada je napisan. Na mrežu bi najčešće takav članak došao samo s uputnicom gdje je tiskan itd. Osim toga broj časopisa gdje se tiskaju stručni članci vrlo je narastao zadnjih godina, a velik broj se ugasio. Knjižnice nemaju novaca da svaka skuplja sve časopise pa se pomažu međusobnom posudbom, l dok se tako dođe do nekog teksta otegnu se papci. Nakon neposrednog uvida u tekst istraživači saznaju da li je rad na određenoj visini i da li se zaista radi o stručnom članku. Mnogi tekstovi na inter-netu provjerljivi su neposrednim čitanjem. Mnogi tekstovi nisu dovoljno stručni makar se kao takvi iskazuju. Mukotrpno istraživanje i iščitavanje velike količine tekstova gubitak je vremena kao što je i nepotreban s obzirom na postojeću tehnologiju i njezinu otvorenost. Filtere za određivanje stručne razine nekog teksta trebalo bi utanačiti u najbližoj radnoj okolini autora članka plus stručno i pomno izrađeni sinopsis ključnih termina i teza od strane autora, a koji bi išao prije stranice u pretraživače.

U cijeloj toj gunguli ono što se predmijeva da su elektronički tekstovi na Internetu, dostupno je uglavnom kao:
elektronska publikacija samo iz nekog određenog područja;
potpuna sloboda pristupa izravnim čitanjem;
izravno čitanje čisto elektronskih časopisa;
elektronska kopija tiskanog časopisa;
tekstovi objavljeni na vlastitim stranicama.

Od :(Rob Kling, Lisa Spector, Geoff McKim - prethodno najavljeni tekstovi za godišnju konferenciju, studeni 2002., Američkog društva za informatiku, znanost i tehnologiju).

Kriteriji kakvoće nekog teksta izrazito su važni bez obzira radi li se o tiskanom ili elektronskom tekstu. Isto tako njegova čitljivost ili pismenost, što je ovako odmah od prve vidljivo svakomu tko je probao naučiti raditi na nekom kompjutorskom programu iz nekog lošeg priručnika.
Od kad se tiskaju znanstveni i stručni tekstovi uvijek je postojao neki stručni tim koji je svojim imprimaturom jamčio vjerodostojnost i prijemčivost tekstova pa su tokom godina izdavači i nakladnici takvih tekstova stekli visoku autoritativnost. To se i danas događa i debelo proteže na svjetsko mrežje.Svaki lokalni institut i istraživačka ustanova paze da svoje radove tiskaju na najvišem nivou jer to im opravdava kako svrhu postojanja tako i svrhu opstojanja unutar vlastite države. Time unaprijed takvi elektronički tekstovi imaju dignitet i kakvoću.
Takvi tekstovi mogu se označiti kao cehovski tekstovi, tekstovi iza kojih stoji neka strukovna, gospodarska, obrtnička komora, predloženi je termin: Gild izdavaštvo (isti autori). Gild je formalno udruženje ljudi sličnih zanimanja. Akademski razredi i instituti okupljaju ljude koji se zanimaju i rade na sličnim istraživanjima. Njihovo članstvo u tim udruženjima formalno je jer je već članstvo u akademijama i institutima vrlo definirano i određeno iskustvom, obrazovanjem i ostalim kvalitetama.
Prednosti takovog gildskog elektroničnog izdavaštva bile bi:
- brzo je dostupno
- vrlo je kvalitetno
- lako se postavlja na svjetsko mrežje
- ima isti način pretraživanja kao i ostali linijski tekstovi
- uglavnom su mu pokriveni troškovi jer je već dio ustaljene tehnologije računarske obrade
radova.
Zgodno je to usporediti baš sa srednjovjekovnim cehovima. Akademska udruženja koja podupiru izdavanje časopisa čine ljudi koji su zainteresirani za dobru proizvodnju i njezin uspješni plasman i porast sredstava razvoj i očuvanje struke baš kao kod ceha. Svaki akademski Gild vodi računa o svom članstvu u dodjeljivanju statusa i unapređenju sveučilišta, vodi računa o odabiru i usmjerenju svojih budućih članova (magistri, doktori), kao i o studentima iz kojih se izvijaju nove radne snage. Osim sličnosti tu su danas i vrlo elastične razlike.
U svakom slučaju publikacija nekog akademskog razreda unaprijed donosi uvjerenje o kakvoći njihovih izdanja. Ozbiljne nakladničke kuće stručnih tekstova također se štite jednom vrstom recenzija da ne bi omaškom tiskali neki astrološki tekst npr. ili već patentiranu temu.
Neki nedostaci gildskog strukovnog udruženja su da manje istureni instituti ili strukovni centri nisu dovoljno poznati, pa onda linijski istraživani, nisu poznati kao autoritativni. Izgrađeni filter! za pretraživanje nisu dovoljno indeksirani za razlučivanje stručnih od nestručnih tekstova, pa i to stvara određenu nepretraživost. Stručna indeksiranja profesionalaca u knjižnicama često kasne za samim pojavljivanjem elektroničke verzije radova. Autori promišljaju koje će tekstove objaviti samo linijski. Naime neki nakladnici zahtjevaju da prvi objavljuju članke a ako su to tiskani materijali autori se još uvijek odlučuju za tu vrstu publikacija.
Makar ne mislim da znanstvene linijske publikacije imaju biti parametar za to kako bi linijsko izdavaštvo trebalo izgledati, osvrnut ću se još jednom na kriterije digitalnog
izdavaštva te vrste uglavnom preko izvornog članka profesora Williama Y. Armsa s Cornellijskog sveučilišta, jednog od članova tima koji razvija nacionalnu znanstvenu digitalnu knjižnicu.
"Kada je MREŽA bila u začetku, opća je pritužba bila da je prezatrpana nevrijednim sadržajima. Danas se putem mreže može doći do izvanrednog izbora visokokvalitetnih informacija, često s otvorenim pristupom. Kao što pokazuje nedavno ISTOR istraživanje, znanstvenici svih područja koriste MREŽU kao glavni izvor podataka.(1) Na MREŽI još uvijek ima nevrijednih sadržaja - materijala koji su netočni, dvosmisleni, bogomoljski, površni, krivo atribuirani, blasfemični, opsceni i naprosto krivi - no postoji puno toga što je vrhunsko, često iz opskurnih izvora. Kao znanstvenici i istraživači često trebamo razlučivati visoko vrijedne materijale od loših. Koje su metode za uspostavljanje kontrole kvalitete i koji su indikatori koji korisnicima omogućavaju da raspoznaju dobre materijale"?

Članak je u prilogu pa evo još nekoliko ilustrativnih citata:
"Caroline Arms iz Library of Congres (Kongresne biblioteke) istaknula je kako sve ovisi o lancu ugleda, počinje s ljudima koje poštujemo (5). Kao studenti određujemo se poštovanjem svojih profesora. Oni nas upućuju na izvore informacija koje oni poštuju - knjige, časopise, stranice na MREŽI, datoteke itd. - ili na profesionalce, kao što su bibliotekari. Kako razvijamo svoju vlastitu ekspertizu (stručnost), mi tome pridodajemo osobne prosudbe i prenosimo vlastite preporuke drugima. Obrnuto, ako se razočaramo kvalitetom materijala prenosimo drugima tu činjenicu, ponekad formalno, a često samo kroz razgovor. Ovisno o našem vlastitom ugledu takve zamjedbe o kvaliteti postaju dio uvaženosti materijala."
Osvrte na linijske publikacije mreža vrlo rado dozvoljava svakom. Isto tako i osvrte čitalaca na te prve osvrte. Čak izdavači ohrabruju čitatelje da to čine. Uvaženost izdavača gradi se baš preko čitateljstva.
"Projekt Nacionalne znanstvene digitalne knjižnice je primjer za to kako izbjeći pretjerano oslanjanje na izravno čitanje. Većina visoko vrijednih materijala na MREŽI se ne čitaju izravno i velik dio zapisa koji se izravno čitaju su sumnjive kvalitete. Izdavači i knjižnice moraju se suočiti s izazovom identifikacije kvalitete s izoštrenom budnošću. Trebamo iznaći nove načine snalaženja u ovom novom svijetu."

Koliko su oni znali a koliko mi
http://inf2.pira. co. uk/
Tjedni list s težištem na što boljoj povezanosti raznih operativnih sustava u elektroničkom izdavaštvu (Čorba, DCOM; JAVA, ILU; Tcl, Perl; XTML, XML, MPEG). Stvaranje interaktivnog elektronskog izdavaštva.

http://www. ingentaselect. com/
Zbirka akademskih i profesionalnih mrežnih tekstova (više od 2 mil., cca 5500 pune duljine).

http://citd.scar.utoronto.ca/capa/e-publishing.html
Znanost i znanstvene publikacije na internetu. Problematika razvoja znanja.

http://www. acm. org/pubs/epub_plan. html
Vrlo opsežno i detaljno izrađen plan za elektroničko izdavaštvo uopće, davne 1965. godine

Zanimljivo je kako je već 1995. godine ACM-ov izdavački savjet objelodanio plan o digitalnom izdavaštvu započevši ga rječima kako je izdavaštvo došlo do povijesnog zaokreta i kako nezaobilazne mreže, serveri, pisači i programi za obradu dokumenata i grafike preinačuju svijet iz onog u kojem tek nekoliko izdavačkih kuća tiska i raspača svoja izdanja u onaj gdje svatko to može uz malu cijenu i na jednostavan način. Mimo književnosti to postaje izdavačima znanstvene literature veliki izazov kao što je to izazov i dosadašnjoj klasičnoj procjeni i recenziji radova.
ACM je prvo znanstveno i obrazovno društvo u području računarstva. Utemeljeno je 1947. godine i razraslo se u društvo od devedesetak tisuća članova, s 39 interesnih grupa koje održavaju 45 godišnjih konferencija.
U klasičnom znanstvenom objavljivanju znanstvenih radova od predaje rukopisa do objavljivanja trebalo je u prosjeku 12 do 36 mjeseci. Tu su se ujedno rješila i autorska prava. Polovica tih mjeseci proteklo je u rigoroznim recenzijama koje su kolege iz istog područja dobrovoljno obavljale. Iza objavljivanja sljedilo je dugotrajno katalogiziranje radova po knjižnicama. Slamanju klasičnog pristupa pridonijelo je i to što su eksperti pisali za eksperte, a ti eksperti su bili tek 20% zainteresiranih čitača. Ostalih 80% bili su iz drugih struka ili operativa koje je zanimao rezultat, a odbijao nerazumljivi stručni metajezik pa je dolazilo do raskidanja pretplate i čak članstva.
Autori su postali nezadovoljni predugim čekanjem objavljivanja a čitatelji rezultatima starim tri godine.
Mreža je bila otvorena za prihvat materijala, bilo je samo pitanje što s autorskim pravima.
Bibliotekari su bili pogođeni smanjivanjem novčanih sredstava i porastom broja pretplata novih časopisa. Raspodjelom pretplata na više knjižnica, nisu sačuvani svi brojevi časopisa. Pretpostavljalo se da to čine profesionalna društva i obrnuto. Mnogi su znanstveni radovi sačuvani samo u citatima a mnogi izgubljeni.
Neobuzdani porast broja tiskanih časopisa i njihovih cijena kao i brojnost časopisa dostupnih preko mreže dovodi do viška informacije i priklanjanja elektroničkom obliku. Tiskani radovi postaju radovi manje važni. Odgovornost za arhiviranjem i obradom postupno nestaje u bibliotekara koji ne mogu stići obraditi ogromne zbirke ili se domoći dobrog računarskog programa za elektronsko arhiviranje; itd. itd.
Iz svega toga bilo je jasno da će doći do sljedećeg:
- časopisi će se ulijevati u baze dataka i bit će pohranjeni po baznim   kategorijama
- društvo će omogućiti neposredni prihvat radova nekog autora i vrlo   brze osvrte na njegov rad
- individue će prestati plaćati pretplate i radije će se pretplatiti na   pristupe cijelim bazama
- izdavači će slati obavijesti o novom izdanju. Čitaoci će ih lokalno   moći povući i ispisivati
- razvit će se nove vrste usluga pretraživanja, izvadaka i grupiranja   tekstova
- nove vrste medija bit će uključene u tekst (hypertekstovi) slike,   grafike, zvuči, film ....
- sve vrste kontakata između autora, izdavača i recenzenta rješavat će   se mrežno
- nakladnici će surađivati u virtualnim knjižnicama
- pristup bazama podataka bit će pojednostavljen
- autorsko pravo namirit će se jednostavno i automatski
- savjetodavna tijela okrenut će se individuama
- pristup bazama podataka određivat će korisnički status.

l tako malo pomalo iz ovog plana rodila se jedna od najboljih digitalnih knjižnica na svijetu iz područja teorijskih kompjutorskih znanost
Slijedi niz stranica koje dotiču problem odnosa tiskanog i linijskog izdavaštva. Tu je dotaknut i problem različitih jezika. Pretpostavlja se da su mrežni tekstovi na engleskom, no ne postoji niti opće prihvaćeni ni dogovoreni jezik interneta. Tim više što je razvoj tehnologije donio mogućnosti tipografije koju svatko može prenjeti iz svog vlastitog jezika na svom vlastitom pismu. Standardizacija svih slovnih znakova, svih pisama omogućuje ostalim meta jezicima i formatorima teksta dalje približavanje jeziku i u smislu automatskog prevođenja i u pobrojanosti iznimaka. Također među meta jezicima sve više se razvija prenošenje smisla a ne sadržaja. Veliko komešanje, otvorenost i razvoj matematsko-lingvističkih struktura može dovesti do novog svakom zainteresiranom prihvatljivog jezika komuniciranja mimo vlastita.
Velike baze podataka čuvaju odista raznovrstan pristup podacima ma da one same pojma nemaju što čuvaju. Zahvat u polje tagova strogo određenih struktura iz baza izvlači "sušta znanja" inteligenciji koja zna što je smisao. Umješnost prepoznavanja tagova i domišljatost njihovih kombinacija, za razne potrebe, mijenja se ovisno o smislu pretraživanja. Smisao postoji sadržaj se mijenja.
Jedan dio linijskog izdavaštva vezan je za književnost koja zadire duboko u ljudsku prirodu u njegovu slobodu dokolice i slobodnih bavljenja, u stvaralaštvo do granica iracionalnosti poput ostalih oblika umjetnosti, l tu je za očekivati da će se klasično izdavaštvo samo obogatiti dodatkom drugih medijskih izvora i ispreplesti ih po želji ljudi.
Taj prekrasni fluid prikvačivanje ostalih sadržaja na linijsko čitljiv materijal a da ga se nimalo ne poremeti otvara posebnu privlačnost u sveobuhvatnost informiranja.

NOVA ZNANJA KOJA TREBA NAUČITI. TISKANA l RASPAĆANA VEĆ SU ZASTARJELA

http://arl. cni. org/clr/Frontmatter.html Knjižnice i izdavači u sveučilišnom informatičkom procesu. Prijelaz u elektronsko doba.

http://xxx.lanl.gov/blurb/pg96unesco.html
Unesco-v pogled na elektronsko izdavaštvo iz 1996. godine.

http://www. da vidreillv. com/epublishing/
Jednostavni članci o zagovaranju i poticanju elektronskog izdavaštva

http://www. compinfo-center. com/tpdtp-t.htm
Informacije o terminima digitalne industrije, elektroničkim tekstovima, časopisima, nabavi opreme i pripreme linijskih knjiga, razmatranja o Unicodu, interesne grupe itd.

http://www. dpia. org/glossary/o. html http://www.unicode.org/unicode/ onlinedat/online.html
ODE NAŠ HRVATSKI
NEKA ODE AKO JE LATINSKI
META JEZICI l NJIHOVA ČITLJIVOST

VELIKE BAZE PODATAKA
TIM U KOJEM SVATKO ZNA SVE A
STVARNO SAMO NEŠTO
http://www. access, gpo. gov/ifpep/
Mrezno-edukativna stranica nudi linijsko obrazovanje u raznim alatima za izradu elektronskih tekstova, izradu CD-a
i djelomice DVD-a.

Neki autori budućnost digitalnog izdavaštva iskazuju ovako:
1. ne može se skupljati sve i sva
2. digitalizirano mora biti iznutra dosljedno i međusobno povezano
3. rješena autorska prava
4. rješena ekonomska opravdanost
http://www. epublishingtrust. org/
Poticanje međunarodnih nastojanja da istraživalački radovi u svim znanstvenim područjima
postanu pristupačni na internetu. Primjeri.
http://www. siliconpublishing. org/
Vrlo detaljan pregled, iscrpne informacije i pregledna organizacija svega što je potrebno
za izradu vrhunskih publikacija i njihovih međusobnih povezanosti (baze dataka i si.).

U KOJEM GRMU LEŽI ZEC
IZDAVAŠTVO KOJE RADI ČITANJE DOMA NA SVOM DOBRI STARI PAPIR

http://www.prenhall.com/electronic_publishing/html/main.html
Primjer elektronskog poslovanja. Autor i njegove knjige.

http://www.i-a-l.co.uk/CM_Bibl.htm
Stranica o znanstvenim knjigama u elektronskom formatu.

http://www. anu. edu. au/web/authors/
Poticanje elektronskog izdavaštva edukacijom i davanjem digitalnog prostora (server).

http://www. nlc-bnc. ca/9/13/index-e.html
Kanadska iskustva sustavnog elektronskog izdavaštva.

http://www.tu-chemnitz.de/elpub02/
Prikaz radova s međunarodne konferencije o elektronskim tekstovima i izdavaštvu 2002.

http://zdnet.com.com/2100-11-515573.html?leaacv=zdnn
Seabold oglašava novo poglavlje u svojem izdavaštvu: digitalne knjige.

http://www2.xlibris. com/
Sve što vam treba da izdate i prodate svoju knjigu preko te stranice.

http://www.library.ucsb.edu/istl/96-fall/brown-duda.html
Program elektronskog izdavaštva za znanost i tehnologiju.

http://www.press. uillinois. edu/epub/main.htm
Elektronska knjižara.

http://industry.java. sun. com/solutions/products/by_type/1.2359. all- 9-0,00. html
Elektroničko izdavaštvo s Javom. Primjeri.

http://peipa. essex. ac. uk/vision-online/
Vizije elektroničkog izdavaštva. Kako je počelo.

http://www. guickscan, org/
Elektroničko video izdavaštvo.

http://www.diglib.org/architectures/pubtools.htm
Nastojanja Nacionalnih i sveučilišnih knjižnica u katalogiziranju digitalne grade i digitalizaciji tiskane.

http://libarynth.f0.am/cgi-bin/view/Libarynth/ElectronicPublishing
Kao: svi elektronički tekstovi na Internetu.

http://www. wsu. edu/ElectronicPolicy.htm
Pogled Washingtonskog državnog sveučilišta na elektronske tekstove s kojima dolaze u doticaj.

http://ukoln.bath.ac.uk/services/elib/papers/supporting/
Elektronske studije o linijskim publikacijama i njihovoj obradi u akademskim i fakultetskim ustanovama. Problemi zaštite i digitalna prezentacija zbirki i trezorskih knjižničnih vrijednosti.

UMJESTO ZAKLJUČKA

Elektronički tekst koji se u svjetskom mrežju rađa kao linijska komunikacija, kao prijenos razumljivih sadržaja, kao jedina informacija o nekoj temi, tekst je bilo kratki, bilo dugi izrečen u meta jeziku ili u nekom govornom jeziku služeći se simbolima ili prihvaćenim slovnim, zvukovnim ili slikovnim znacima.
Da bi se nešto suvišno izreklo sugovorniku na nekom drugom jeziku potrebno je da oboje poznaju gramatiku jezika i značenje riječi, tim više što je prepoznavanje smisla tananije ili stručnije. Struktura većine starijih govornih jezika više manje sadrže u sebi pogodne relacijske odnose između riječi (gramatika), kojim se mogu izreći, hajmo smiono reći svi smislovi svijeta. Strukture starih jezika (sanskrt npr.) skoro su savršene. Tim strukturama stoljećima iste riječi izražavaju drugačije odnose, razvijajući nove riječi gdje je to potrebno, neposredno bilježeći unutarnje i vanjsko, od banalnih stvari do visoko misaonih bez problema do današnjih dana. Tako nekako bi se moga povući paralela s razvojem linijskih publikacija danas. Njezina gramatika ne bi trebala biti ograničena sadržajem. Elektronska potka u koju se smješta neka informacija morala bi moći primiti svaki sadržaj tj. sve meta jezike i sve govorne jezike a da se ne poremeti odnos između strogo razgranate kodne strukture i: riječi, slika, zvukova itd. koje mi točno razumijemo same ili u svim međusobnim vezama.
To znači da linijska publikacija nije samo tekst već može biti: slika, pokret, preobražaj, proces, predstava, sve dakle što može biti shvaćeno kao smisao. Moramo točno znati što je smisao nekog smisla što se da naučiti i moramo izvrsno poznavati neki razvijeni stari ili govorni jezik jer to će vrlo vjerojatno biti potka sveobuhvatne elektronske publikacije koja će iskorištavati svu novu tehnologiju svjetskog mrežja (počevši od XML-a na dalje).
Slijedi mali radni primjer izrazito linijske publikacije, dakle publikacije koju je nemoguće tiskati kao takvu. Njezin glavi autor je gospodin Hrvoje Brozović. Publikacija služi za mnogostruka pretraživanja autora i naslova kao i za potencijalnu vezu s bilo kojim bazama podataka u svijetu, ali sa strogo strukturiranim filterom za pretraživanje.
Prilozi:

Radni primjer izrazito linijske publikacije jedino je dostupan u elektronskom linijskom obliku.
Pogledati na CD-u.

http://www. press, umich. edu/iep/08-01/arms. htmL